Skoro polovina maturanata smatra da je u redu koristiti "Za dom spremni", 50 posto njih smatra kako homoseksualnost ne treba javno isticati...
Uzorak od 1.122 učenika/ ica nacionalno je reprezentativan s
obzirom na regionalne zastupljenosti i vrstu srednjoškolskog
programa (gimnazijski, četverogodišnji i petogodišnji strukovni
te trogodišnji strukovni). Cilj istraživanja je bio dobiti uvid u
razine i strukturu političke pismenosti učenika i učenica.
Istraživanjem se nastojalo otkriti politička znanja, sklonost
predrasudama i stereotipima, vrijednosne stavove i afinitete,
medijsku pismenost, građansku kulturu i navike mladih. Isto je
objavljeno OVDJE.
Mladima pri sklapanju prijateljstava nije bitna rasa, vjera ili
nacionalnost, a na njihovo političko znanje uvelike ovisi vrsta
srednjoškolskog programa koji pohađaju, što pokazuje potrebu za
kvalitetnijom implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja,
istaknuto je na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja
“Politička pismenost učenika i učenica završnih razreda srednjih
škola” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Nalazi istraživanja predstavljaju nastavak sustavnog ispitivanja
stavova i ponašanja mladih te se naslanjaju na dva prethodna
istraživanja iz 2009./2010. i 2014./2015. Treći val istraživanja,
u suradnji s GOOD inicijativom, provodili su Institut za
društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih
znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe
Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
Trećina ispitanika smatra kako je “biti gay –
bolest”
“Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021.
godini nešto su demokratičniji nego što je to pokazalo
istraživanje iz 2015. godine. To se posebno uočava kod stavova
prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju
autoritarnim tendencijama, kod stavova prema medijima te u odnosu
prema vlastitoj i tuđoj naciji. Ipak, i dalje ima potrebe i
prostora za razvoj demokratske kulture mladih. Primjerice, iako
se ove godine primjećuje značajan pomak u pravcu tolerantnijeg
odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije, kod dijela
sudionika_ica još su prisutni negativni stavovi i diskriminatorne
težnje spram ove manjinske skupine”, naglasila je dr. sc. Jelena
Matić Bojić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
50 % njih smatra kako se homoseksualna orijentacija ne bi
trebala javno isticati
Trećina ispitanih u 2021. smatra da je homoseksualnost poremećaj
ili bolest te da homoseksualne osobe ne bi trebale javno istupati
zbog opasnosti od lošeg utjecaja na mlade. Gotovo 50% učenika_ica
smatra da se homoseksualna orijentacija ne bi trebala javno
isticati i da bi homoseksualne osobe ovaj aspekt identiteta
trebale izražavati samo u privatnoj sferi.
20 posto njih smatra kako je muškarac taj koji mora
zarađivati kako bi prehranio obitelj
Stavovi su progresivniji i na polju rodne ravnopravnosti u odnosu
na prethodne rezultate. No, oko 20% sudionika_ica slaže s tim da
je muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj.
Manje od 50% sudionika/ica odbacuje ideju da su žene biološki
predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i
njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom.
Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima
neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u
poslu jesu biološka zadatost govori o ukorijenjenosti rodnih
stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim
odlukama i ponašanjima učenika i učenica.
Pozitivan nalaz jest da preko 90% mladih može zamisliti da im
osoba druge rase, vjere ili nacionalnosti postane prijatelj.
Političkim strankama ne vjeruju
Učenici i učenice završnih razreda srednjih škola pokazuju
prilično niske razine povjerenja u različite institucije i izvore
informiranja. Političkim strankama vjeruje svega 7,2%, Hrvatskom
saboru 14,7%, a Vladi Republike Hrvatske 16,7% sudionika_ica
istraživanja. Lokalne vlasti i Predsjednik RH stoje nešto bolje,
njima vjeruje nešto više od petine mladih. S druge strane,
većinsko povjerenje uživaju samo vojska (66,8%) i znanstvenici
(63,5%). Oko 60% učenika/ca smatra da su među članstvom
političkih stranaka one osobe koje se žele umrežiti s ciljem
dobivanja (dobrog) posla. Iz toga proizlazi da većina mladih
smatra da je politički angažman dijela članstva u političkim
strankama motiviran osobnim, a ne javnim interesom.
“Ukupno političko znanje učenika razmjerno je nisko te je njegova
razina slična onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine.
Došlo je do pada vezano uz razumijevanje temeljnih političkih
pojmova i poznavanje ustavno-političkog poretka, a do porasta u
pogledu političke informiranosti. Nadalje, niske su razine
političke participacije te povjerenja u različite institucije i
izvore informiranja. Zanimljivo je da među izvorima informiranja
učenici imaju najmanje povjerenja u društvene mreže i Internet
portale, ali se istovremeno putem njih prilično često
informiraju”, pojasnio je dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za
društvena istraživanja u Zagrebu.
Vrsta srednjoškolskog programa je i dalje ključan čimbenik za
političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju
mladih. Učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju
tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s
demokratskom političkom kulturom.
“Generalno možemo govoriti o razlikama u stavovima između učenica
i učenika, kao i gimnazijalaca/ki u odnosu na učenike/ice
strukovnih programa. Rezultati pokazuju da nije napravljen
adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i
obrazovanja koji je trebao smanjiti razlike i povećati političku
pismenost svih učenika i učenica završnih razreda srednjih škola
u Hrvatskoj”, zaključili su istraživači_ce.
50% sudionika vidi SFRJ kao politički moćniju i
neovisniju od volje velikih sila u odnosu na današnju Republiku
Hrvatsku
Stavovi sudionika vezano za teme Drugog svjetskog rata i poraća
ukazuju da tek nešto manje od trećine sudionika smatra Nezavisnu
Državu Hrvatsku fašističkom tvorevinom, a njih više od polovice
je neodlučno ili se ne želi opredijeliti po tom pitanju (Tablica
24). Po pitanju karaktera Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije više od polovice sudionika smatra da je SFRJ bila
komunistička diktatura. S tvrdnjom da su Hrvati u toj državi bili
u podređenom položaju slaže se ili se u potpunosti slaže skoro
polovica sudionika. S druge strane, 50% sudionika vidi SFRJ kao
politički moćniju i neovisniju od volje velikih sila u odnosu na
današnju Republiku Hrvatsku.
Tako učenici u većoj mjeri od učenica smatraju da je Nezavisna
Država Hrvatska bila fašistička tvorevina, da je Jugoslavija bila
komunistička diktatura, ali i da je Jugoslavija bila politički
moćnija i neovisnija od volje velikih sila, nego što je to danas
Hrvatska. Regionalne razlike postoje na tri od četiri tvrdnje,
ali nema pravilnosti te nije moguće detektirati konzistentni
obrazac razlika. Prema vrsti srednjoškolskog programa postoje
statistički značajne razlike u prosječnom slaganju s tri od
četiri tvrdnje. Gimnazijalci u najvećoj mjeri smatraju da je NDH
bila fašistička tvorevina te da su Hrvati bili u podređenom
položaju u Jugoslaviji, zatim slijede učenici četverogodišnjih
strukovnih programa, 36 a nakon njih učenici trogodišnjih
strukovnih programa. Također, gimnazijalci u odnosu na ostale
učenike u većoj mjeri smatraju da je Jugoslavija bila
komunistička diktatura.
45 posto njih smatra da je u redu koristiti
“ZDS”
45 posto maturanata smatra da je u redu koristiti “Za dom
spremni”, 25 posto ih je protiv toga. Puno ih je neodlučno, čak
30 posto. Više od pola maturanata smatra da je Jugoslavija bila
komunistička diktatura, a pola ih smatra da su Hrvati u toj
državi bili podređeni.
Opširnije podatke možete pronaći OVDJE.