OPASNOST IZ ŠUME

Nije nas zaobišla: U Karlovačkoj županiji do sad 8 slučajeva mišje groznice – puno više nego lani, ali neusporedivo manje nego prije dvije godine

Pixabay.com

Bolest se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka

Što nas čeka, tek ćemo vidjeti, no dosadašnjih slučajeva mišje
groznice u Karlovačkoj županiji već je osmerostruko više nego
cijele prošle godine, ali i neusporedivo manje nego 2019.

Pokazuju to slučajevi prijavljeni Zavodu za javno zdravstvo,
kojih je ove godine 8.

– Sve prijave su iz OB Ogulin, a pacijenti su sa šireg područja
Ogulina. Za sada su svi oboljeli boravili na područjima koja su
od prije poznata kao prirodna žarišta, tj. područje Male Kapele i
Gorskog Kotara, kazao nam je Branko Zoretić, ravnatelj Zavoda za
javno zdravstvo Karlovačke županije.

U posljednjih deset godina najviše prijavljenih slučajeva bilo je
2014., točno 50, te 2019., 29. Lani je Zavodu prijavljen samo
jedan, kao i 2018. i 2016. Niti jedan slučaj nije prijavljen
2011., 2013. i 2015., dok je 2012. bilo koliko je već do sad
prijavljeno ove godine, osam.

Mišja groznica ili hemoragijske vrućica s bubrežnim sindromom
bolesti je s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta
krvarenjima (hemoragija) i drugim smetnjama, ponekad veoma
teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja. U Hrvatskoj je bolest
stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s
različitom učestalošću od godine do godine. Poznata su neka
prirodna žarišta, odnosno, enzootska područja, npr. neke šume u
Lici, Karlovačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Slavoniji,
Gorskom Kotaru, Medvednica. Bolest se ne prenosi sa čovjeka na
čovjeka, ali se možemo zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom
s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca,
udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike, unosom
uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu
ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili
kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (kao npr. neoprani
šumski plodovi) i neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Stoga u Zavodu, između ostalog, savjetuju da na otvorenom ne
sjedite i ne ležite izravno na tlu, čuvate hranu i piće u
zatvorenim spremnicima, kao i osobne stvari od dodira s
glodavcima i njihovim izlučevinama, prije jela i pića dobro
operete ruke vodom i sapunom ili antiseptikom ili dezinficijensom
na bazi alkohola, a plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi
dobro operete tekućom vodom.

Opasnost prijeti i u zatvorenim prostorima pa spriječite ulaz
glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve
pukotine i rupe u zidovima i podovima, ne ostavljajte smeće u
prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani,
vikendice i sl., a čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora
obavite uz što manje podizanje prašine, ako je moguće primijenite
vlažno čišćenje, uz korištenje maske preko nosa i usta.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest