Sume u lancu krijumčarenja su znatno niže nego li tijekom krize 2015., ali i dalje postoji veliko tržište za krijumčarenje migranata
Tržište krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu vrijedno je
najmanje 50 milijuna eura na godišnjoj razini, tvrdi u izvješću
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog
kriminala, navodeći Srbiju kao važno odredište za migrante
jer graniči s četiri zemlje Europske unije.
Sume u lancu krijumčarenja su znatno niže nego li tijekom krize
2015., ali pokazatelji svjedoče da i dalje postoji veliko tržište
za krijumčarenje migranata u regiji, bez obzira na pokušaje da se
zatvori tzv. balkanska ruta, navodi Globalna inicijativa,
međunarodna mreža angažirana u borbi protiv stjecanja nezakonite
ekonomske dobiti i kriminala.
Ta nevladina organizacija analizirala je kretanje ljudi, droge i
novca u izvješću “Aktualne cijene: Analiza tokova ljudi, droge i
novca na zapadnom Balkanu”, objavili su beogradski mediji
pozivajući se na Glas Amerike.
“Korištenjem mapa i analiza identificiraju se ključne ulazne i
izlazne točke za krijumčarenje migranata kroz šest zemalja
Zapadnog Balkana, te lokacije koje djeluju kao čvorišta za
trgovinu drogom. Čini se da pandemija covida-19 nije značajno
poremetila nedozvoljeni tok”, istaknuto je u priopćenju Globalne
inicijative.
Srbija je u izvješću označena kao važno odredište za azilante i
migrante, jer graniči s četiri zemlje EU – Hrvatskom, Mađarskom,
Rumunjskom i Bugarskom.
U izvješću stoji da je, prema podacima Visokog povjerenstva UN-a
za izbjeglice (UNHCR) tijekom 2019. u Srbiju ušlo 30.216
migranata, gotovo dvostruko više nego 2018. Također se navode
podaci srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova po kojima je u
2020. više od 8.500 migranata zaustavljeno pri pokušaju ilegalnog
prelaska srbijanske granice.
Registrirano je i da većina tražitelja azila i migranata, koji
pokušavaju ući u Srbiju, dolaze s područja Sjeverne Makedonije,
prelazeći granicu u blizini gradova Preševo i Trgovište, na jugu
Srbije, gdje se obitelji obično upućuju u prihvatne centre u
Vranju, Preševu i Bujanovcu, dok samci često nastavljaju
putovanje k Beogradu.
Drugi pravci ulaska migranata u Srbiju su s Kosova i iz Crne
Gore, dok iz Srbije u Bugarsku prelaze u blizini gradova
Bosilegrad, Surdulica, Dimitrovgrad i Zaječar.
Po ulasku u Srbiju migranti se krijumčare u tri smjera, na sjever
prema granici s Mađarskom, zapadno prema BiH te preko Save ili
Drine u Republiku Srpsku, dok je na sjeverozapadnoj ruti cilj
Hrvatska, poglaviti preko gradova Šid ili Sombor.
Mađarska je nekada bila preferirana destinacija, no pooštravanje
granične sigurnosti od 2016. otežava ulazak u zemlju pa pojedini
migranti pokušavaju prijeći Dunav kako bi stigli do Mađarske, ili
idu na istok ka Rumunjskoj, pokušavajući iz nje prijeći u
Mađarsku, ukazano je u dokumentu.
Izvješće navodi da je srbijanska policija otkrila nekoliko
tunela, dubokih od tri do sedam metara i dugačkih do 30 metara,
ispod žičane ograde duž srpsko-mađarske granice u blizina gradova
Segedin, Ašothalom i Kelebija.
Tuneli se smatraju relativno rizičnim zbog mogućnosti uhićenja
ili opasnosti od njihovog urušavanja, a cijene krijumčarenja se
kreću od 500 do 5.000 eura.