Prema podacima za 2021. među protuzakonito protjeranima našlo se i nemalo djece, pa čak i djece bez pratnje
Samo u ožujku ove godine sedmero je ljudi, migranata koji su
ilegalno pokušali iz BiH ući u Hrvatsku, pritom poginulo. A što
se događa s onima koji uspiju prijeći?
Izvještaj devet organizacija
za ljudska prava iz Europe, koji teško optužuje nekoliko zemalja
da jedna drugoj protjeruju tražitelje azila, u “lancu
protjerivanja”, pa sve do Grčke, za Hrvatsku navodi da policijski
službenici Republike Hrvatske na granici s Bosnom i Hercegovinom
ove godine iz mjeseca u mjesec ilegalno protjeruju sve veći broj
migranata.
Riječ je o organizacijama na čije se izvještaje nerijetko
pozivaju povjerenici Europske komisije, primjerice u jednom od
posljednjih slučajeva kritizirajući Grčku. Što se Hrvatske tiče,
izvještaj je porazan:
Hrvatska je u “balkanskoj džungli”
“Svaka treća osoba prijavila je fizičko zlostavljanje (459 osoba,
što je 36 posto intervjuiranih), dok ih je 62 posto prijavilo
krađu, iznuđivanje ili uništavanje osobne imovine (777
intervjuiranih). Sprečavanje podnošenja zahtjeva za azilom
prijavilo je 23 posto intervjuiranih (293 osobe).”
Pritom, pokazuje se u objedinjenom izvještaju brojnih
organizacija i njihovih članova s terena, na “balkanskoj ruti” na
Zapad u 85 posto slučajeva riječ je o “velikim obiteljima s
djecom ili bebama, koji se suočavaju s lošim zdravstvenim
uvjetima i uvjetima smještaja u pograničnim područjima”.
“Muškarci često dolaze s ortopedskim patologijama i infekcijama
nogu uslijed premlaćivanja i nasilja koje su pretrpjeli u
Hrvatskoj i i uslijed mnogih mjeseci hodanja kroz
zapadnobalkansku ‘džunglu’”, još je jedno od niza mjesta na
kojima izvještaj optužuje odgovorne u Hrvatskoj.
Zapravo je riječ o optuživanju vlasti Republike Hrvatske, uz još
nekoliko zemalja od Austrije prema istoku i od Rumunjske i
Mađarske prema jugu. Sve te zemlje optužuje se za udruživanje u
“lanac nezakonitog protjerivanja migranata”, tražitelja azila.
“Lančano protjerivanje”
Ove godine organizacije koje su sastavile izvještaj, utvrdile su
176 takvih organiziranih lančanih protjerivanja (“chain
pushback”). I u tom dijelu opet se Hrvatska ističe kao
najkritičnija. Pet od tih protjerivanja išlo je iz Italije, preko
Slovenije i Hrvatske u BiH.
Jednom je utvrđeno protjerivanje osobe iz Austrije, kroz
Sloveniju i Hrvatsku u BiH, a čak 170 osoba potvrđeno je da je
protjerano iz Slovenije, kroz Hrvatsku u BiH.
Najnasilniji postupak s tim ljudima utvrđen je na granici
Rumunjske i Srbije, tu se fizički maltretiralo ove godine 46
posto protjeranih, ali isto tako, čak i Rumunjska bilježi
neusporedivo manje krađe, iznuđivanja i uništavanja imovine
migranata, 14 posto.
Odgovorne u Mađarskoj optužuje se za pojedine slučajeve u kojima
su navodno pogranične patrole natjerale pse na te ljude.
Okosnica izvještaja o “lancima ilegalnog protjerivanja” su dokazi
o tome da je riječ o praksi članica EU-a, “koji su uspostavljeni
sasvim izvan službeno utvrđenih mehanizama, kako bi se izbjegle
obaveze iz europskih i međunarodnih zakona o ljudskim pravima”.
Izvještaj navodi da se ljude protjeruje iz članica EU-a; ali i
dalje – iz Srbije, Makedonije, Grčke…
Navodi se da je riječ o mnoštvu ranjivih migranata, posebno
djece. Na ovaj način nezakonito lančano protjerane djece je čak
13 posto, od čega su čak četiri posto djeca bez ikakve pratnje
odraslih. Od odraslih, u oko 90 posto slučajeva riječ je o
muškarcima, a u 10 posto slučajeva o ženama.
Izvještaj navodi i kartu zemalja iz kojih stižu migranti, i tu se
ističu, redom, Afganistan, Sirija, Pakistan, Bangladeš… Na karti
koja pokazuje mjesta na granicama na kojima pogranične patrole s
određenom učestalosti ilegalno protjeruju ljude, ističe se
granica Hrvatske i BiH, i to područje oko Cazina, Velike Kladuše
i Bihaća.
Konačno, kada je prije nekoliko dana britanski Guardian objavio
članak o ovom izvještaju, ilustrirao ga je fotografijom
Afganistanca i njegovih dvoje djece u trenucima neposredno nakon
što ih je pogranična patrola u Hrvatskoj po 54. put protjerala u
BiH.
Davor Božinović šuti
Uredu ministra unutarnjih poslova Davoru Božinoviću RTL.hr je
poslao zahtjev za komentarom na ove optužbe još prije tjedan
dana. No, iz Ministarstva unutarnjih poslova do danas nismo
dobili ništa.
Takvo ponašanje ministra Božinovića i MUP-a najblaže rečeno je
neobično s obzirom na prijašnje teške optužbe organizacija poput
Danskog vijeća za izbjeglice, koje supotpisuje i najnoviji
izvještaj.
Dansko vijeće za izbjeglice (DRC) objavilo je u listopadu da je
hrvatska policija tukla i pljačkala migrante, a spominjalo se čak
i seksualno zlostavljanje.
“Svjedočenja žrtava su užasavajuća”, rekla je u listopadu čelnica
DRC-a Charlotte Slente, navodeći da je više od 75 ljudi “u jednom
tjednu prijavilo nečovječna postupanja, divljanje pa čak i
seksualno zlostavljanje”.
MUP je tada reagirao tako što je optužio strane novinare i strane
medije za neprovjereno izvještavanje. No, DRC kao organizaciju iz
MUP-a se nisu usudili eksplicitno pobijati, čak ni u onom dijelu
kad je DRC svoje izvještaje o zlostavljanju poslao Europskoj
komisiji. MUP je tada obećao da će sve istražiti.
O tome je u listopadu izvještavao Der Spiegel – o udarcima,
elektrošokovima, iščupanim noktima – prenoseći šokantan video o
brutalnostima na hrvatskoj strani granice, a što su prenijeli svi
njemački mediji i niz medija po EU-u.
Još u srpnju 2019. Telegram je prenio svjedočenje anonimnog
hrvatskog policajca koji je priznao da je sudjelovao u tri
pushbacka i da su on i kolege tek naknadno shvatili da je riječ o
potpuno protuzakonitom postupanju. Rekao je tada i to da ima
nemalo policajaca koji odbiju u tome sudjelovati, ali se nakon
toga suočavaju s kažnjavanjem u svojoj službi, čime i takvi
policajci postaju žrtvama organiziranog nasilja.
Tog istog srpnja 2019. u stranim medijima neslavno je odjeknula i
izjava Kolinde Grabar Kitarović, tada još predsjednice Republike,
u intervjuu za švicarsku javnu televiziju SRF kojom je
eksplicitno priznala da policija na granici Hrvatske i BiH
provodi pushback:
“Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite pushback, ali
morate vidjeti i kakav je to teren.”