Družba braća Hrvatskoga Zmaja - Zmajski stol u Karlovcu, već 20 godina organizira redovito hodočašće u Bečki Novigrad na spomen pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana.
Uz pomoć kulturno umjetničkih društava, pripadnika gradskih gardi
i pripadnika društveno političkog i kulturnog života iz gradova
Karlovačke županije, hodočašće je preraslo iz lokalnog,
karlovačko-ozaljskog, na široko više županijsko (Međimurska
županija) zajedničko sudjelovanje. Za sve sudionike hodočašća iz
Karlovačke županije troškove puta uvijek je u cijelosti pokrivao
Zmajski stol u Karlovcu.
– U početku je to bila tek mala skupina nekoliko entuzijasta,
koji su kasnije i primljeni u Družbu braća Hrvatskoga Zmaja u
redovito članstvo. Svake godine hodočasnika je brojčano bivalo
sve više a hodočašće je postalo kako pučko-narodno, tako i
edukativano, intelektualno i povijesno, pa niti dva autobusa nisu
bila dovoljna za sve zainteresirane. Uvijek su uz članove Družbe,
na hodočašće bili pozivani učenici iz različitih srednjih i viših
razreda osnovnih škola. Oni su tako, na stvarnom mjestu događaja,
upoznati s tom hrvatskom tragedijom – kaže Zvonimir
Gerber.
Jubilarna 20. godišnjica zbog pandemije bolesti Covid 19. nije
bilo moguće održati veliko hodočašće. Ipak, požrtvovanošću samih
poticatelja obnove grobnog mjesta, članova Zmajskog stola u
Karlovcu nastavljeno je tradicionalno okupljanje uz striktno
poštivanje svih rigoroznih epidemioloških mjera.
– Uz podršku i sudjelovanje našeg Veleposlanstva iz Beča, g. mr.
Branimira Lončara, opunomoćenog ministra, i ove su godine
dostojno obilježeni ti tužni događaji iz naše povijesti –
dodaje Gerber.
Zbog novouvedenih austrijskih epidemioloških mjera sveta misa ove
godine nije održana u Katedrali Uznesenja Marijina i svetog
Ruperta već je svetu misu zadušnicu u katedralnoj kapeli sv.
Katarine vodio je mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog
svetišta Sv. Josipa u Karlovcu. Bio je to dostojan spomen
obilježavajući 350. godišnjicu stradanja.
Otimajući zaboravu te tragične događaje spomen vijenci su
postavljeni na stvarna mjesta zbivanja pred više od tri stoljeća:
grob iz kojega su posmrtni ostaci naših velikana preneseni u
domovinu te spomen pločama uz katedralu, na samome mjestu
smaknuća i novopostavljenom spomeniku Petru Zrinskom i Franu
Krsti Frankopanu koje je ostvarila Međimurska županija.