Poslali su poduže priopćenje u kojem se i dalje protive gradnji dva i pol metra visokog i 195 metara dugačkog "protupoplavnog" zida sa žičanom ogradom na vrhu na lijevoj obali Korane.
Nakon što su radnici ponovo došli na obalu Korane a KAportal o
tome prvi izvijestio (više pročitajte ovdje), vrlo brzo se
oglasila i karlovačka građanska inicijativa Spasimo Koranu.
Poslali su poduže priopćenje u kojem se i dalje protive gradnji
dva i pol metra visokog i 195 metara dugačkog “protupoplavnog”
zida sa žičanom ogradom na vrhu na lijevoj obali Korane, te
podsjetili na kronologiju cijelog slučaja.
Interesantan im je i “tajming”, odmah jutro nakon održavanja
drugog kruga lokalnih izbora u kojoj je pobjedu odnio HDZ-ov
gradonačelnik Damir Mandić.
Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti…
Grad Karlovac je 23. ožujka izdao građevinsku dozvolu ulagaču,
što su javnosti obznanjeno tek 24. travnja, u kojoj stoji da je
ulagač dužan tu jedinicu lokalne samouprave izvijestiti o početku
radova najkasnije osam dana prije njihovog početka. Molimo Grad
Karlovac informaciju je li ulagač to učinio, te, ako jest, zašto
Grad nije obavijestio javnost o tome. Ujedno tražimo od Grada
Karlovca da javno objavi glavni projekt temeljem kojeg je izdana
građevinska dozvola.
Grad Karlovac je izdao građevinsku dozvolu nakon presude Upravnog
suda u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, od 21. listopada 2020.
godine kojim su poništena rješenja Grada Karlovca od 24. siječnja
2020. te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 9.
travnja 2020. kojima je uskraćena dozvola za izgradnju zida jer
je u suprotnosti s Generalnim urbanističkim planom Karlovca i da
se mora propisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Sud je
utvrdio da je zemljište privatno, da namjena nije društvena ili
javna i da, po članku 55. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju,
nije potrebno raspisivati arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Također je presuđeno da privatnici mogu graditi zaštitne nasipe i
zidove po dobivanju vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda i da se ne
radi o ogradili ili potpornom zidu. Na glavnoj raspravi nisu
sudjelovali predstavnici nadležnog ministarstva niti Grada
Karlovca, a žalba je onemogućena.
U studenome 2020. godine Upravni sud u Rijeci, također po sucu
Antunu Žagaru, odbija tužbu Pana koja je podnesena u ime
građanske inicijative radi poništenja odluke Ministarstva
gospodarstva i održivog razvoja, koje je naslijedilo Ministarstvo
zaštite okoliša i energetike, po kojemu je gradnja nasipa –
zaštitnog zida prihvatljiv za ekološku mrežu. Sud je u svojoj
kontradiktornoj presudi utvrdio da se radi o građevini za zaštitu
od štetnog djelovanja voda, ali unatoč tome nije smatrao da takav
zahvat spada u Prilog III, točka 2.2. Uredbe o procjeni utjecaja
zahvata na okoliš (NN br. 61/14 i 3/17, dalje: Uredba) kojom je
propisano da se za kanale, nasipe i druge građevine za obranu od
poplava i erozije obale provodi ocjena o potrebi procjene zahvata
na okoliš.
Sud se priklonio obrazloženju javnopravnih tijela da je riječ o
građevini za obranu od poplava, a ne o infrastrukturnom objektu
kako stoji u Uredbi. Na taj način Sud je zauzeo strogo
formalističko shvaćanje oko samog zahvata, propuštajući utvrditi
njegova stvarna obilježja i funkciju. Osim toga, Sud se u svojoj
presudi uopće nije osvrnuo na druge žalbene navode te je zbog
svega navedenog podnesena žalba Visokom upravnom sudu u Zagrebu
koji još nije donio presudu, pa nema pravomoćnog rješenja o
prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu Natura 2000. Grad
shodno tome nije trebao izdati građevinsku dozvolu.
Podsjetimo, GI “Spasimo Koranu” je u srpnju 2019. godine
urudžbirala Gradu Karlovcu i Županiji karlovačkoj klasičnu
peticiju s 4.151 potpisnikom kojom se traži da vlasti učine sve
da se zid ne izgradi, a ujedno je predana i online peticija s
istim zahtjevima i pet tisuća potpisnika.