Europska komisija (EK) u srijedu je pozvala na proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih kontrola
Hrvatska jamči da će štititi i vanjske granice EU-a i ljudska
prava migranata, rekla je u srijedu europska povjerenica za
unutarnje poslove govoreći o mogućem ulasku Hrvatske u šengenski
prostor.
Europska komisija (EK) u srijedu je pozvala na proširenje
šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju
sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih
kontrola.
Sada je na zemljama članicama EU-a da donesu političku odluku o
njihovu primanju.
Upitana što će EK reći ako u raspravi na Vijeću EU-a neka zemlja
postavi pitanje o navodima nekih nevladinih organizacija i medija
da Hrvatska nasilno vraća migrante, povjerenica za unutarnje
poslove Ylva Johansson je rekla da ima čvrsta jamstva premijera
Andreja Plenkovića da će Hrvatska štititi vanjske granice i
temeljna prava.
“Mislim da je vrlo važno da su sve članice šengenskog prostora i
EU-a u stanju potpuno spriječiti neovlaštene ulaske na naš
teritorij i istodobno poštovati temeljna prava”, istaknula je
Johansson na konferenciji za novinare.
“Neće me iznenaditi ako neka država članica u raspravi o primanju
Hrvatske postavi to pitanje. Ali, želim dodati da sam imala
nekoliko vrlo jasnih i dobrih razgovora s hrvatskim premijerom o
tom pitanju. On je vrlo odlučan osigurati da Hrvatska jednako
štiti i granice i temeljna prava. Očekujem da se to i provodi”,
dodala je.
Izvršno tijelo EU-a je predstavilo strategiju za “snažniji i
otporniji” šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga
prostora na države članice koje još nisu njegov dio.
EK ponovno potvrđuje da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska
ispunjavaju sve tehničke kriterije i navodi da je “krajnje
vrijeme” da Vijeće EU-a slijedi njezine pozitivne ocjene o
spremnostitih zemalja i donese odluku o njihovu primanju.
“Za EK je proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i
Rumunjsku prioritet. Odluka o njihovu primanju nije na nama, a mi
se stalno zauzimamo za proširenje. Mislim da činjenice i naše
istrage pokazuju da su te tri zemlje spremne za ulazak”, izjavio
je potpredsjednik EK-a Margaritis Schinas.
EK navodi da njihovo članstvo u šengenskoj zoni nije samo
legitimno očekivanje tih zemalja i njihova zakonska obveza, nego
je u interesu jačanja sigurnosti cijelog EU-a jer će te zemlje
“moći potpuno koristiti raspoložive alate, poput onih je
koji su povezani s Viznim informacijskim sustavom i
interoperabilnošću”.
Njihovo primanje također je ključno za jače međusobno povjerenje
u šengenskom prostoru”, ističe EK.
Šengenski prostor čini 26 država, uključujući četiri koje nisu
članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. U toj su
zoni sve članice EU-a osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i
Irske.
Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na
zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovu primanju.
Cipar ne ispunjava uvjete jer ne kontrolira u potpunosti svoj
teritorij, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala
uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u
suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak
1998. godine, kojim su okončani sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja
je dio Ujedinjene Kraljevine.