U Zorin domu je održano predstavljanje knjige “Svemir i ja” umirovljenog sveučilišnog profesora Mirka Butkovića, u izdanju udruge Nikola Tesla Karlovac.
– Čitanje knjige me učvrstilo u vjerovanju da renesansni tip ljudi i dalje postoji – jedan živi i neumorno radi u Karlovcu. Sažeo je svoju svestranost između korica knjige koja govori o tome kako uočavanje pojavnosti i aktivnosti oko nas i u nama pokreće istraživanje i propitivanje, analizu i sintezu. Raspon tema – od egzaktne znanosti, mađioničarstva, filozofije i povijesti do sporta, gospodarstva, politike, obitelji, prijatelja, suradnika i hobija – svjedoči o uživanju u životu. Tako se postaje gradska ikona, a profesor Butković to jest. Sigurna sam da naš grad uzvraća ljubavlju čovjeka koji riječima i djelom pokazuje kako se voli Karlovac, kazala je Suzana Štranjgar, ravnateljica Gimnazije Karlovac, na kojoj je Butković maturirao 1956. godine, da bi 1961. godine diplomirao, 1971. magistrirao, a 1976. doktorirao strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a školovao se i u St. Louisu, u kojemu je također magistrirao 1973. godine.
– “Knjiga ‘Svemir i ja’ ima svrhu popularizacije znanosti. Time se potiču mladi i ostali na životni razvoj. Iz te knjige zrači humanost. Butković želi da se shvati da je humanist i želi da to budu i ostali. Autor neumorno širi optimizam, i to se vidi u tekstu. Knjiga govori o Mirku, njegovu radu, svijetu, Karlovcu i budućnosti. Mirko pripada uskom krugu istaknutih Karlovčana, kazao je doktor ekonomskih znanosti Mato Crkvenac.
– Mirko je širok. Vrlo ozbiljno i studiozno je, koristeći sva svoja iskustva, govorio o današnjem svijetu i o tome što bi svijet trebao biti. Naglašavam u tom pogledu optimizam. Autor argumentirano ukazuje na to da je moguće kaos koji vlada u svijetu nadići koordiniranjem rješenja iz jednog središta, primjerice iz Organizacije Ujedinjenih naroda. Nisam siguran da je to izvedivo, no Mirko uvijek gleda pozitivno. Iako je inženjer, autor ima osjećaj za snagu riječi. Zadivio me efektnim završetkom knjige – stihom Ivana Gorana Kovačića, dodao je Crkvenac.
– Njegovi su dojmovi o postojećim, danas nerazjašnjenim problemima, jednostavni i iskreni. Odrastanje s prijateljima i prirodom koje ga okružuje, sportski duh natjecanja koji ga je odveo kraljici sportova, lakoća savladavanja matematičkih i fizikalnih problema te interesi koje su u njemu pobudili profesori Gimnazije Karlovac, njegovo kasnije uspješno akademsko napredovanje iz malene, gotovo provincijske, sredine, ocrtava osobu snažna duha i blage naravi koja osobnošću, strukom i političkim angažmanom želi nesebično stvoriti kvalitetniji život sebi i zajednici, ali u okruženjima tradicionalnih obiteljskih vrijednosti kojima je težio od malena. Nažalost, autor ne ispisuje eseje i rasprave, što bi bilo vrlo zanimljivo, nego to ostavlja čitatelju. Nudi nam gole činjenice iz vlastitog života, ali i donosi zanimljive tekstove – za njega ne postoje nedodirljive teme. Ima sposobnost u promjenama, pa i ružnim, pronaći optimizam ljepotu kao poticaj za sreću i boljitak. Nije samo vrstan stručnjak, nego i znanstvenik s s jasnim pitanjima i argumentiranim odgovorima, koji se mijenjaju evolucijom znanosti. To su osobine čovjeka koji razvija nove vrijednosti u znanosti i etici na temeljima davnih mudraca čija su učenja utkana u temelje zapadne civilizacije, kazao je umirovljeni liječnik, profesor doktor znanosti Josip Žunić.
– Profesor Butković je bio na predstavljanju moje knjige ‘Pravo na vlastiti smisao’. Pronašao ju je prije godinu dana u regalu i najavio da će napisati kritiku, pa je napravio 250 stranica knjige o svom smislu. U tom djelu pratimo razvoj njegova identiteta. Svoj identitet je pronašao u makrokozmosu. Posjeduje filozofijsku introspekciju. I ovdje se, kao i u prethodnoj knjizi, razračunava s religijom. Butković je svoju dušu prodao znanosti, tehnologiji, podučavanju, sportu i drugim disciplinama. Nakon što je došao u ovu lijepu životnu dob, okrenuo se filozofiji i mađioničarstvu i ne traži spas od smrti, nego od zabluda. Ova je knjiga obračun sa zabludama, naglasio je doktor znanosti Danko Plevnik, novinar i publicist, glavni urednik ove knjige.
Sam autor nadodao je da mu je namjera bila mladima pokazati da se može daleko stići ako si marljiv, uporan i imaš zrnce pameti. Druga je namjera širenje znanosti i humanosti, koje predstavljaju nedvojbene vrijednosti, dok tehnologija, koja proizlazi iz znanosti, može i biti pogubna.
– Zato je važna humanost koja može spasiti čovječanstvo od tužnog kraja. Budimo optimisti i aktivni sudionici, poručio je Butković.