U znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni
blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog
odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička
postrojba u ovom dijelu Europe.
U spomen-parku Brezovica pokraj Siska održano je središnje
obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja
1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred, u organizaciji
Vlade Republike Hrvatske.
Dolazak državnika pozdravio je
Savez antifašističkih boraca
Državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odali
su počast hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom
ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i
fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima
Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, i predsjednik Republike
Hrvatske, Zoran Milanović odali su počast i sudjelovali na
obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici.
Premijer i predsjednik nisu razgovarali već su se samo rukovali
kada su sjeli jedno pokraj drugoga. Uz
njih su bili i bivši predsjednici Ivo Josipović i Stipe
Mesić.
Očekuje se Plenkovićev odgovor na prijedlog izmjena Kaznenog
zakona kojima bi se kažnjavala upotreba ustaškog pozdrava “Za dom
spremni”. Za najkasnije tri tjedna prijedlog stiže u Sabor.
Dolazak državnog vrha pozdravlja Savez antifašističkih
boraca. “Gospodin Plenković očito smatra da je potrebno te
neke procese zaustaviti i krenuti rješavati problematiku koja se
gomilala 30 godina. Mislim da je njegov dolazak u Brezovicu samo
jedan korak u tom pravcu”, izjavio je predsjednik Saveza
antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
Premijer Plenković je održao govor
Plenković je tijekom svojeg prvog dolaska u Brezovicu i
održao govor povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe.
“Premda je ovaj praznik ustanovljen 1991. godine na inicijativu
predsjednika Tuđmana, od ove godine je vlada nositelj njegove
organizacije i tako će biti i u budućnosti”, rekao je Plenković.
Nakon Njemačke okupacije uspostavljen je kvislinški režim Ante
Pavelića. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi
Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv
Židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba
osnovala Prvi sisački odred”, započeo je Plenković.
Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske, što je dovelo
do ZAVNOH-a, koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena
suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu,
nastavio je.
“ZAVNOH je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak
Istre i Dalmacije u Hrvatsku. Hrvatska je imala najmasovniji
partizanski pokret u Europi, zbog čega je Hrvatskoj osigurano
istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata”, rekao
je.
“Prošle godine obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji.
Tada sam, uz veliki ponos, rekao da žalimo i za žrtvama zločina
počinjenih i s hrvatske strane, kojih je, nažalost, bilo. Isto
tako, neovisno o spomenutim zaslugama partizana, vrijeme je da i
ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. Tu
ponajprije mislim na poslijeratne zločine na Bleiburgu, što je
produbilo podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu mislim i na
poslijeratne čistke političkih neistomišljenika. Došlo je vrijeme
da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja. Samo ćemo
tako zatvoriti još žive podjele u hrvatskom društvu. Hrvatskoj je
više nego ikad potrebni jedinstvo i pogled u budućnost”,
zaključio je premijer.
Govor predsjednika Milanovića
Nakon premijera, govorio je započeo predsjednik Milanović:
“istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali
može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog,
ona je u stvari lijepa. Teška i krvava, ali lijepa”. Kazao je
kako on ni danas, niti ijedan put kada je dolazio u Brezovicu kao
šef SDP-a, premijer ili građanin, nema namjeru ikome utjerivati
svoju istinu ili dijeliti zadatke.
Ustvrdio je kako je: “otići u Drugi svjetski rat kao Hrvat bio je
znak hrabrosti i avanturizma. Hrvati u Drugom svjetskom ratu nisu
bili proganjani kao Židovi ili Srbi. Za dva dana je bio osnovan
logor Jadovno u kojem su ubijene tisuće. Biti Hrvat bio je
relativan komfor u NDH u usporedbi sa Židovima ili Srbima i čudno
je da ustanak nije pokrenut ranije”.
“Ne treba dijeliti ljude i isticati tko je u partizanima bio
Hrvat, a tko ne, jer ni oni to nisu radili. Oni su bili heroji,
grubi ljudi koji su često znali prijeći crtu i napraviti loše
stvari”, rako je predsjednik i dodao da je Ćiro Gamulin bio
heroj, a nema svoju ulicu. “Ne zaboravite to ime”, kazao je.
“Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je stabilna i uređena. Ovdje
je cijeli državni vrh, ovo nikad nije bilo ružno pače, ali danas
je ta činjenica posebno istaknuta. Ima ljudi koji ne žele ovu
proslavu, ali to je tako u političkom sustavu”, zaključno je
rekao predsjednik.
Predsjednik u Splitu: ‘To mora biti duboki ljudski
potres’
Predsjednik Republike Zoran Milanović je jučer
u Splitu sudjelovao na svečanom obilježavanju Dana
antifašističke borbe uz koncert Hrvatske ratne mornarice u
Hrvatskom narodnom kazalištu.
Predsjednik se nakon svečanosti obratio javnosti. “Došao sam
ovdje radi svog dida, njegovog brata, svoje babe i njezine braće
koji u rat nisu otišli kao antifašisti, nisu ni znali što to
znači. Moja baba je govorila: ‘Čovjek nije mogao durat’. To je
moralo biti grozno jer običnog čovjeka, dalmatinskog težaka,
nakon svega što je prolazio kroz ratove, da ponovno ide u rat, a
da ustvari ne mora, to mora biti duboki ljudski potres”, rekao
je.