Hrvatska je zbog pada cijena poskočila za jedan postotni poen na 67 posto BDP-a, no i dalje je to druga najlošija pozicija
Hrvatska se 2020. spustila na 64 posto vrijednosti
prosječnog BDP-a EU po glavi stanovnika u odnosu na 65 posto
u 2019., te je time zacementirala status druge
najsiromašnije članice EU u društvu s Grčkom, odmah ispred
Bugarske, čiji je BDP narastao na 55 posto BDP-a, piše u
utorak Večernji list.
Gleda li se kupovna moć prema stvarnoj individualnoj potrošnji
(AIC), Hrvatska je zbog pada cijena poskočila za
jedan postotni poen na 67 posto BDP-a, no i dalje je to
druga najlošija pozicija.
Rumunjska je pak svoj BDP po glavi stanovnika digla na 72
posto i pretekla Slovačku, dok je po stvarnoj individualnoj
potrošnji na 79 posto.
Devet država članica ima standard iznad
prosječnog
Lani se, navodi Eurostat, AIC po stanovniku izražen u standardima
kupovne moći (PPS) kretao od 61 posto do 131
posto prosjeka EU.
Devet država članica ima standard iznad prosječnog, najviše
Luksemburg, 31 posto iznad prosjeka EU, slijede Njemačka (23
posto iznad) i Danska (21 posto).
Nizozemska, Austrija, Finska, Belgija, Švedska i Francuska su
bile 5–20 posto iznad prosjeka EU. Na Cipru, u Italiji,
Litvi i Irskoj razine su bile 10 posto ili manje od
prosječnih, dok su Španjolska, Češka, Portugal, Malta, Poljska i
Slovenija u zaostatku 11-20 posto. Rumunjska, Estonija i Grčka
bile su 21-25 posto ispod prosjeka EU. Slovačka, Latvija,
Mađarska i Hrvatska su u minusu za prosjekom 25-33 posto.
AIC mjeri vrijednost roba, usluga i dobara koje građani mogu
kupiti ili dobiti za istu svotu novca. Po tome, standard u
Hrvatskoj je 56 posto slabiji nego u Njemačkoj čiji je i BDP
za toliko jači, piše Večernji list.