Takva kazna prijeti i trgovcu koji ostavlja oglasne poruke i materijale u ili na poštanskim sandučićima te na ili ispred kućnih vrata potrošača....
Jedna od novina iz prijedloga zakona o pravima potrošača koje je
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pustilo u javnu
raspravu je stavka da bi se čak pet puta trebale povećati
maksimalne novčane kazne za trgovce koji su registrirani kao
pravne osobe u slučaju kršenja prava potrošača. U tom je
prijedlogu pobrojano stotinjak prekršaja koje trgovac može
počiniti na štetu potrošača i dosad je za te prekršaje novčana
kazna bila od deset do sto tisuća kuna, piše Novi list.
Međutim, u novom prijedlogu Vlada gornju granicu novčane kazne
podiže do čak 500 tisuća kuna te je to kazna koja prijeti pravnoj
osobi koja primjerice na ambalaži proizvoda ne istakne naziv,
sastav, svojstva proizvoda, ali i sjedište i naziv proizvođača
ili uvoznika.
Takva kazna prijeti i trgovcu koji ostavlja oglasne poruke i
materijale u ili na poštanskim sandučićima te na ili ispred
kućnih vrata potrošača, ako je takva zabrana na njima jasno
napisana. Uz to, trgovac je, propisano je novim zakonskim
prijedlogom, dužan u vrijeme posebnog oblika prodaje, primjerice
akcije, sniženja ili prodaja robe s greškom, istaknuti i najnižu
cijenu po kojoj je taj proizvod prodavao 30 dana prije akcije.
Tako će kupac moći procijeniti nudi li trgovac nešto doista na
akciji i po sniženoj cijeni ili je već ranije imao jednako niske
cijene, pa ih je samo povećao prije akcijske prodaje, kako bi se
činilo da su za trajanja akcije cijene snižene.
Trgovac koji jasno i istinito ne istakne najnižu cijenu u
posljednjih 30 dana prije akcije može također zaraditi kaznu do
500 tisuća kuna.
Promjene iz EU
Nove promjene dio su projekta poboljšanja zaštite potrošača
unutra Europske unije, a najvažnija izmjena tiče se slučajeva u
kojima se radi o prekograničnim povredama koje znače kršenje
prava velikog broja potrošača. Kako bi trgovce odvratila od
takvog ponašanja, Unija je odlučila kazne odrediti u postotku
njihovog godišnjeg prometa.
U novi je zakon ugrađena i mogućnost da se ponašanje trgovaca,
koje dosad nije bilo regulirano, a kojima su se kršila prava
potrošača, ubuduće definiraju kao nepoštena poslovna praksa.
Riječ je o prodaji robe dvojne kvalitete, odnosno trebalo bi se
stati na kraj praksi po kojoj trgovac primjerice na tržište
stavlja deterdžent koji se razlikuje po sastavu i kvalitetni od
onog na drugim tržištima, posebice u zemlji u kojoj je
proizveden, a da pri tome kupcu nije jasno istaknuto da ta
razlika postoji.
Proširuje se i Crna lista okolnosti koje čine zavaravajuću
nepoštenu poslovnu praksu. Zabranjuje se podnošenje lažnih
potrošačkih recenzija ili preporuka, što je posljednjih godina
česta praksa u reklamiranju pojedinih proizvoda.