Zabrana prodaje strancima produljena je za 3 godine da bi se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i nedovršene privatizacije
“Kod nas je hektar negdje 10.000 do 15.000 eura, a ima i skuplje,
jeftinije ne. Bojimo se samo sad kad bu ovo došlo da se bude
dozvolilo strancima kaj se tiče kupnje zemljišta da budu cijene
rasle. A kod nas zemlje nema! Međimurje je gusto naseljeno i
problem je za zemlju, jako teški problem”, pojasnio je vlasnik
OPG-a Vlado Vuk.
A cijene već rastu. Prema podacima državnog zavoda hektar livade
u prosjeku košta 16.730 kuna ili gotovo 50 posto više nego 2016.
Oranica je najskuplja. Za nju treba izdvojiti 25.824 kune, ali u
četiri godine cijena joj je porasla tek 20 posto. Za 15.025
kuna može se nabaviti hektar pašnjaka. On je od 2016. poskupio 30
posto.
Zamislimo sljedeću situaciju. Recimo da sam ja poljoprivrednik iz
Slovenije koji bi trebao platiti 18.752 eura za
hektar zemlje, ali postoji alternativa. Mogu prihajati
u susjednu Hrvatsku gdje ću za hektar zemlje platiti 3.395
eura, pa kad usporedimo brojeve, dolazim odo zaključka da bi po
cijeni jednog slovenskog hektra zemlje mogli nabaviti 5
i pol hektara u Hrvatskoj.
Razlike u cijenama su ogromne
Tako primjerice hektar zemlje u Nizozemskoj u prosjeku košta
gotovo 70.000 eura. U Italiji je 34.156 eura, dok je u Sloveniji
već upola manja cijena. Hektar zemlje u Španjolskoj i Grčkoj
kreće se oko 12.000 eura, a u Bugarskoj i Rumunjskoj oko
5.000. Za manje od 4.000 eura zemljište se može kupiti u Latviji,
Estoniji i naravno Hrvatskoj koja je s cijenom od 3.395
najjeftinija u Europskoj uniji.
Zabrana prodaje strancima produljena je za tri godine da bi
se riješio problem povrata, neuređenih zemljišnih knjiga i
nedovršene privatizacije. Ali i da bogati stranci ne bi
pokupovali zemljišta koja zanimaju domaće poljoprivrednike.
Ministrica tvrdi, Hrvatska će 2023. biti spremna.
“Sigurno ćemo biti spremni. Mi možemo primijetiti u posljednje
vrijeme rast cijena poljoprivrednog zemljišta. Mi smo danas dio
jedinstvenog tržišta gdje su cijene poljoprivrednog
zemljišta znatno više nego u Hrvatskoj. Za očekivati je
rast cijena poljoprivrednih zemljišta”, poručila je ministrica
poljoprivrede Marija Vučković.
Cijene rastu, ali prodaja zemljišta je u padu. 2019. prodano je
38.315 parcela, lani 10 posto manje. I ne znači da ništa
nisu kupili stranci – to mogu ako ovdje osnuju tvrtku, ili ako su
jednostavno snalažljivi.
“Koliko čujemo tu se već svašta radi. Slovenci kupuju, rade preko
nekih ugovora po principu, ajde ja sam posudio neko novce, a
zauzvrat ti dam zemlju. Evo sad već ima i u Slavoniji kupuju
ljudi iz Srbije i Bosne, zemlja se non stop prodaje i to na
veliko”, kazao je vlasnik OPG-a Vlado Vuk.
Iz Ministarstva su nam na kraju objasnili da nema razloga za
brigu jer će Hrvatska i nakon 1. srpnja 2023. imati svu moć u
svojim rukama. Ako stranci počnu kupovati bez kontrole, opet
možemo uvesti embargo. U međuvremenu, kome nije sila, neka s
prodajom zemljišta još malo pričeka, jer čekanje bi se moglo
isplatiti.