"Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice ili ne, njih se ne smije maltretirati", rekla je Triggs
Mnogo je “vjerodostojnih dojava” o nasilnom postupanju nekih
graničnih policajaca prema izbjeglicama i migrantima na hrvatskoj
granici, rekla je UN-ova dužnosnica Gillian Triggs za Hinu i
pozvala vladu da ojača sustav azila kako bi mogla procijeniti
koji su među njima ljudi u potrebi za međunarodnom zaštitom.
Nakon boravka u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, šefica
međunarodne zaštite u UN-ovom visokom povjereništvu za
izbjeglice, govorila je u intervjuu o nasilnom postupanju dijela
hrvatske granične policije, ali i pozdravila odluku vlade da
uspostavom neovisnog tijela odgovori na brojne dojave.
“Primili smo mnogo, mnogo vrlo vjerodostojnih dojava” o nasilnom
postupanju nekih graničnih policajaca prema ilegalnim migrantima,
rekla je.
Neovisno tijelo za nadzor postupanja na
granici
Na nasilne postupke, tzv. pushbackove, na oduzimanje novca,
mobitela, odjeće i premlaćivanje, upozoravaju nevladine i
organizacije za zaštitu ljudskih prava, Vijeće Europe i zapadni
mediji pozivajući hrvatske vlasti na cjelovitu istragu i prekid
takve prakse.
“Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice
ili ne, njih se ne smije maltretirati”, rekla je Triggs za
Hinu.
Hrvatska policija i vlasti redovito odbacuju optužbe o nasilju
prema migrantima i kažu da sve pritužbe istražuju.
“Izbjeglicama zatečenima u neregularnom prelasku granice ako žele
podnijeti zahtjev za azil treba takav postupak i omogućiti”,
istaknula je. “Ojačajte sustav azila na granici kako biste mogli
procijeniti tko je izbjeglica, a tko nije”, ključna je njezina
poruka vladi u Zagrebu koji je posjetila kako bi bolje upoznala
funkcioniranje sustava za dodjelu azila.
Hrvatske vlasti imaju pravo slati natrag migrante, a ne
izbjeglice, no one moraju “imati priliku procijeniti kome je
potrebna međunarodna zaštita, a kome ne”, rekla je Triggs.
Zato pozdravlja uspostavu neovisnog nacionalnog mehanizma za
nadzor stanja na granici. “Čestitamo hrvatskoj vladi na uspostavi
mehanizma koji će se takvim dojavama baviti, nadzirati ih i
istražiti”, rekla je.
“Hrvatska je prva zemlja u EU koja je to učinila”, naglasila je o
mehanizmu koji bi uskoro trebao biti operativan.
Hrvatska prihvatila 250 Sirijaca iz programa
preseljenja
Proteklih mjeseci šefica međunarodne zaštite UNHCR-a posjetila je
Cipar, Maltu i Grčku, a misiju procjene nastavit će u Italiji i
Španjolskoj i time obuhvatiti države oboda Europske unije koje su
zbog geografskog položaja posebno izložene mješovitim
migracijskim kretanjima.
Od velikog migrantskog vala 2015. države na vanjskim granicama
EU-a snose golem teret koji blok ne uspijeva ravnomjerno
rasporediti.
EU je stoga sklopio Sporazum s Turskom. uključivo o preseljenju
sirijskih izbjeglica po članicama EU. Hrvatska je dosad
primila njih 250 i obvezala se preseliti još stotinu.
“Jednu takvu prekrasnu” sirijsku obitelj, koja je novi dom
pronašla u Hrvatskoj, Triggs je imala prilike vidjeti i
pozdravlja njihovu uspješnu integraciju.
Osim zadaće zaštite prava izbjeglica u zemljama u kojima su
zatražili azil, UNHCR, koji ove godine slavi 70. godišnjicu
osnutka, u svome mandatu ima i važnu ulogu u programima
preseljenja izbjeglica iz zemalja koje najčešće primaju velik
broj izbjeglica u druge koje su ih pristale primiti i pružiti im
utočište.
“Vrlo pozitivnim” Triggs ocjenjuje što Hrvatska, suočena s
demografskim padom i iseljavanjem, razmatra uvesti redovite
godišnje kvote za preseljenje, o čemu je razgovarala s državnom
tajnicom u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezijom Gras.
Pozdravlja i program školovanja stranaca u Hrvatskoj.
‘Ohrabrite azilante da ostanu’
S obzirom na potrebe za mladom radnom snagom, izbjeglice kojima
je odobren azil treba ohrabriti da po isteku dvogodišnjeg procesa
integracije koji osigurava vlada, ne odlaze na zapad jer Hrvatska
je “divna zemlja za živjeti”, savjetuje Triggs.
Nažalost, od desetak sirijskih obitelji obuhvaćenih programom
preseljenja u Sisku tek su dvije ostale u Hrvatskoj, a druge su
iselile na zapad.
“Boljim informiranjem tih ljudi moguće je uvjeriti ih da ostanu.
Umjesto da Hrvatsku smatraju tranzitnom zemljom, ti će ljudi
shvatiti da ovdje imaju mogućnosti”, rekla je o mladim obiteljima
s djecom koja mogu dobiti solidno obrazovanje
Smatra da je hrvatski program integracije azilanata “odličan”, a
pomoglo bi više učenja hrvatskog jezika, edukacije, programi
osposobljavanja i slično.
Primjer dobrog programa integracije je tromjesečno pripravništvo
za izbjeglice u IKEA-i, razvijeno u suradnji s UNHCR-om, koje
polaznicima osigurava potvrdu švedskog diva u opremanju doma o
stečenom radnom iskustvu i pomaže im u pronalasku posla, između
ostalog i u IKEA-i.
Gotovo zaboravljeni raseljeni od rata 90-ih
Za boravka u Hrvatskoj UNHCR-ova dužnosnica posjetila je i
Petrinju gdje je upoznala obitelj kojoj je konačno riješeno
stambeno pitanje, 26 godina nakon rata, u sklopu Regionalnog
programa stambenog zbrinjavanja (RPSZ) koji obuhvaća RH, BIH,
Crnu Goru i Srbiju.
Dosad su hrvatske vlasti osigurale stambene jedinice za nekih 360
obitelji od predviđenih 411 u okviru RPSZ-a koji se financira
novcem EU-a i američke vlade u suradnji s državama partnerima te
UNHCR-om i OESS-om kako bi se okončala regionalna raseljenost
kroz održiva stambena rješenja i osigurao pristup pravima
nekadašnjih izbjeglica, povratnika i interno raseljenih
osoba.
U mandatu UNHCR-a je i status osoba bez državljanstva uključivo
njih približno 3000 u Hrvatskoj uglavnom romske nacionalnosti
koji su se izjasnili kao ili bez državljanstva ili u riziku
bezdržavljanstva na posljednjem popisu stanovništva, rekla je
Triggs.
Osim Zagreba gdje je posjetila Prihvatilište za tražitelje azila
(popularno zvano “Porin”), putovala je i u Petrinju gdje je
upoznala devetogodišnju djevojčicu bez državljanstva koja zbog
nepostojanja OIB-a nije mogla dobiti svjedodžbu o završenom 1.
razredu osnovne škole.
Zbog niza birokratskih zapreka postupak rješavanja statusa osoba
bez državljanstva je složen i Triggs pozdravlja što je Hrvatska
potpisnica dviju UN-ovih konvencija o bezdržavljanstvu, a pohvale
upućuje državnoj tajnici u MUP-u.
“Jako je dobro upoznata s tom problematikom i posvećena njezinu
rješavanju”, rekla je o Gras čijim je kompetencijama
impresionirana.
“UNHCR je spreman pružiti podršku vladi pri poduzimanju sljedećeg
koraka, a to je uspostava postupka za utvrđivanje
bezdržavljanskog statusa koji bi doveo do brzog i učinkovitog
procesuiranja slučajeva poput onog djevojčice bez državljanstva”,
rekla je Triggs.
Broj prisilno raseljenih nastavit će rasti
Slika našeg planeta sa stajališta raseljenih osoba nije
ružičasta, ocijenila je u zaključku intervjua UNHCR-ova
dužnosnica.
Ranije, u prigodi Svjetskog dana izbjeglica 20. lipnja, ona je
upozorila da je danas 82,4 milijuna prisilno raseljenih ljudi u
svijetu što je više nego dvostruko više u protekom
desetljeću.
No taj broj u stvarnosti je daleko, daleko veći, naglasila je
zatim u intervjuu koji je dala upravo na dan kada je NATO objavio
kraj vojne misije u Afganistanu odakle ljudi ponovno bježe zbog
sukoba između vladinih snaga i talibana.
Ratovi i sukobi glavni su pokretači prisilnih migracija, a
klimatske promjene bit će sve snažniji uzročnik prisilnog
raseljavanja ljudi i povećavati nasilje zbog nedostatka resursa
što već vidimo, primjerice, u području Sahela u Africi, rekla je.
Covid-19 “vrlo je, vrlo zabrinjavajuće” pitanje, rekla je Triggs
i upozorila na ozbiljne gospodarske i socijalne posljedice
pandemije.
Covid je unazadio uspjehe ostvarene proteklih godina, primjerice
u školovanju djevojčica što je pandemija zaustavila i mnoge
djevojčice više se nikada neće vratiti u obrazovni sustav, rekla
je.
Pandemija je izbrisala radna mjesta, ostavila ljude bez prihoda,
potaknula rast siromaštva i rast nasilja u obitelji.
“Covid je uvelike unazadio ostvaren napredak i trebat će godine
da se to ponovno izgradi”, rekla je.
Dodala je da UNHCR surađuje sa Svjetskom bankom i regionalnim
bankama kako bi se investiralo u zemlje da bi oporavile
gospodarstva i pomogle svim ranjivim osobama, ne samo
izbjeglicama, da ponovno izgrade svoje živote.