U usporedbi s prijašnjim godinama, broja ilegalnih prijelaza južne šengenske granice je upola manji.
Nastavlja se trend pada ilegalnih prelazaka šengenske granice, odnosno hrvatsko – slovenske granice. U evidenciji su tek tu i tamo zabilježena pojedinačna uhićenja, kao što je to bio slučaj i ovih dana gdje je slovenska policija uhitila 65 ilegalnih migranata, i to najvećim dijelom na području djelovanja PU Kopar, odnosno riječkom i istarskom području. Riječ je o uglavnom o državljanima Irana, Iraka, Pakistana i Afganistana. U usporedbi s prijašnjim godinama, broja ilegalnih migranata je upola manji.
S ovim brojkama nesporno ilegalne migracije prestaju biti nacionalno pitanje zaštite granice, barem ukoliko govorimo o područjima sjeverozapadnog djela Karlovačke županije i prekogranične Bele Krajine. Jasno je to svima, doli očito slovenskim političarima. Naime, vrlo često se u lokalnoj javnosti gotovo s obje strane rijeke Kupe postavlja pitanje svrsishodnosti žilet žice uz duž državne granice. Ruku na srce, pitanje je li njezino postavljane ikad imalo smisla, i u onom najvećem valu prodora migranata u 2015. i 2016. godine.
Tema je naročito aktualna danas, na vrhuncu turističke sezone na obalama Kupe, te kod ne malog broja slovenaca izaziva susramlje od vlastitih političara.
O tome je u slovenskom parlamentu govorio i zastupnik Samer Khalil iz Črnomlja, koji je zahtijevao od Vlade da osigurao zaštitu na državnoj granici s Hrvatskom na način koji neće nanijeti štete ljudima, životinjama i gospodarstvu, a to prema mišljenju svih mještana pograničnog područja u Beloj Krajina zasigurno nije žilet žica, koja im je onemogućila prilazak rijeci, uništila oranice i unijela dodatni nemir za kojih stvarnih opravdanih razloga nema.