Ako sada ujedinimo snage, možemo izbjeći klimatsku katastrofu. Nema mjesta za izlike i odgađanja, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres
Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavilo je
danas najopsežniju procjenu rizika i prijetnje koju
predstavljaju ekstremne vremenske neprilike, a kojima u
posljednje vrijeme svjedoči cijeli svijet, piše Guardian.
”Štetni utjecaj čovječanstva na klimu je jasna činjenica, ne
možemo biti više sigurni u to. Neupitno i neosporno je da ljudi i
njihovo djelovanje zagrijava planet”, izjavio je prof. Ed
Hawkins sa sveučilišta Reading u najvećem izvješću o
klimatskim promjenama na svijetu, prenosi BBC.
Ključni zaključci
Daljnje emisije stakleničkih planova mogle bi premašiti ključnu
temperaturnu granicu u nešto više od desetljeća. Nije isključeno
i da će se do kraja stoljeća razina mora podići za dva
metra.
Globalna temperatura na površini Zemlje bila je 1,09 °C viša
u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850. –
1900. godine.
Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene godine od
1850. Nedavni porast razine mora gotovo se
utrostručio u odnosu na razdoblje od 1901. do 1971.
godine.
Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija
doseći 1,5 °C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju
od 1850. do 1900. godine.
Vjerojatno je da će Arktik biti praktički bez leda u rujnu barem
jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.
Čak i pri zagrijavanju od 1,5 °C, može se očekivati sve veća
učestalost pojave ekstremnih vremenskih neprilika ”nikad dosad
zabilježenih u povijesnim zapisima”.
Ekstremni porasti razine mora koji su se događali jednom u sto
godina, prema predviđanjima bi se mogli događati barem
jednom godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri
razina plime i oseke do 2100. godine.
Porast razine mora i važnost polarnog leda
Razina mora raste zbog zagrijavanja u polarnim regijama, zbog
kojih se topi morski led i uzrokuje tzv. toplinsko
istezanje. To predstavlja problem jer ako razina mora
nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, na kraju će obalna
područja, a moguće i čitavi otoci, biti
poplavljena ili će potpuno nestati pod vodom.
Važno mjesto za uzgoj hrane poput delte rijeke Nil, u tom slučaju
bilo bi izgubljeno. Milijuni ljudi mogli bi biti prisiljeni
napustiti svoje domove.
Iako se morski led uglavnom nalazi na Arktiku i Antarktiku,
njegovo otapanje ima snažan učinak na cijeli planet; Svijetla
površina leda reflektira sunčevu svjetlost natrag u atmosferu
održavajući time polarna područja mnogo hladnijima od ekvatora.
Ali kako se led postupno otapa, ta površina nestaje i više
topline se upija na površini čime temperatura mora raste.
Zagrijani ocean potom dalje otapa led, a to rezultira
kontinuiranim ciklusom zagrijavanja i otapanja. Time se narušava
normalna cirkulacija oceana, što utječe i na ostatak
svjetske klime.
‘Nema više izlika i odgađanja’
”Današnje izvješće IPCC-ove radne grupe je crveni alarm za
čovječanstvo. Ako sada ujedinimo snage, možemo izbjeći klimatsku
katastrofu. Nema mjesta za izlike i odgađanja”, rekao je glavni
tajnik UN-a António Guterres.
Britanski premijer Boris Johnson komentirao je upozorenje IPCC-a
te pozvao na hitne globalne mjere za smanjenje emisije
stakleničkih plinova. Kazao je da se nada da će izvješće biti
poziv na uzbunu svijetu da se što prije poduzmu mjere uoči
summita o klimi koji će se u studenom održati u Glasgowu.
“Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno
zagrijavanje – poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste
izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć
za zemlje na prvoj liniji fronta”, kazao je.
Dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford kazao je da ćemo
vidjeti još intenzivnije i učestalije toplinske valove te porast
obilinih padalina na globalnoj razini.
“Povećat će se i neke vrste suša u nekim regijama svijeta”, dodao
je.
Kazao je i da smanjenje globalnog zatopljanjea minimizira
vjerojatnost da će doći do velikih prekretnica.
Profesor Piers Forster s britanskog Sveučilišta Leeds kazao
je da se očekuje, ako uspijemo postići da emisije budu na nultoj
razini, da to neće dovesti do daljnjeg povećanja temperature.
”Ovo izvješće trebalo bi izazvati trnce u tijelu svakoga tko ga
pročita. Jasno je predstavljeno gdje se sada nalazimo
i kojim smjerom idemo glede klimatskih promjena; U rupi smo
i još kopamo”, kazao je prof. Dave Reay sa sveučilišta
Edinbrugh u Škotskoj.
Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno
“Ako možemo postići neto nula stakleničkih plinova, na kraju
bismo trebali biti u mogućnosti preokrenuti dio tog povećanja
temperature i ohladiti se”, kazao je.
Inger Andersen, generalna direktorica UN-ovog programa za okoliš,
kazala je da su stručnjaci više od tri desetljeća upozoravali na
posljedice zagrijavanja planeta.
“Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno, pa su kao
posljedica toga klimatske promjene problem. Nitko nije siguran i
sve se brže pogoršava. Moramo tretirati klimatske promjene kao
neposrednu prijetnju”, kazala je.
Istaknula je i da je čovječanstvo može napraviti potrebne
promjene.
“Ne možemo poništiti pogreške iz prošlosti, ali ova generacija
političkih i poslovnih čelnika, ova generacija svjesnih građana
može popraviti stvari. Ova generacija može napraviti sistemske
promjene koje će zaustaviti zagrijavanje planeta, pomoći svima da
se prilagode na nove uvjete i stvoriti svijet mira, prosperiteta
i jednakosti. Klimatske promjene su sada tu. Ali i mi smo sada
ovdje. A ako mi ne djelujemo, tko će”, rekla je Andersen.
Klimatske promjene uništavaju floru i faunu
Životinje i njihova prirodna staništa često su uništena nakon
ekstremnih vremenskih neprilika. Primjer toga su katastrofalni
požari u Australiji 2019. godine za koje se vjeruje da su ubili
ili oštetili oko tri milijarde životinja. Otapanje morskog leda
znači da je ugrožen opstanak polarnih medvjeda.
Prema studiji objavljenoj krajem prošle godine, oko 40 posto
biljaka moglo bi izumrijeti zbog globalnog zatopljenja i
klimatskih promjena.
Klimatski kaos
Požari, poplave i ekstremni vremenski uvjeti diljem svijeta
posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati
ako se nastavi globalno zatopljenje, tvrde znanstvenici.
”Ovo nisu klimatske promjene, ovo je klimatski
kaos. Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih
promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo
ozbiljniji – od toplinskih valova do suša do požara, do velikih
pljuskova i obalnih poplava”, rekla je za BBC
Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je
omogućio Pariški sporazum.