Nikad u povijesti nije bilo veće i brže kampanje cijepljenja od ove protiv COVIDA-19.
Nije prošlo ni devet mjeseci od trenutka odobravanja prvog
cjepiva protiv koronavirusa, a već je gotovo četvrtina ukupne
svjetske populacije potpuno cijepljena.
U Hrvatskoj je broj cijepljenih (s obje doze) u petak prešao 50
posto odrasle populacije, mada za razliku od brojnih dijelova
svijeta imamo sasvim dovoljno cjepiva. Puno je to sporije nego
što se očekivalo, Nacionalni stožer Civilne zaštite planirao je
da tu granicu pređemo prije 50 dana, naime.
Nikad u povijesti nije bilo veće i brže kampanje cijepljenja od
ove protiv COVIDA-19. Proizvođači cjepiva stalno su povećavali
svoje kapacitete, zato su doze cjepiva sada sve više dostupne čak
i u zemljama koje su u početku primale manje količine (npr. mnoge
zemlje u Africi, na Bliskom istoku, u središnjoj i jugoistočnoj
Aziji).
Pritom se primjenom različitih cjepiva stjecalo sve više
iskustva. No, budući da sve više ljudi sada može obaviti
cijepljenje, postavljaju se i brojna pitanja. Odgovore na neka od
njih donosimo u nastavku teksta koji prenosimo s Deutsche Wellea.
Ako nema dovoljno dostupnih doza cjepiva za sve ljude, tko bi
prvi trebao biti cijepljen?
Prioriteti zdravstvenih vlasti u različitim zemljama su znatno
različiti, kaže Derrick Williams. On je urednik u redakciji
znanosti DW-a i od početka izbijanja pandemije odgovara na
pitanja gledatelja u posebnom programu DW-a “COVID-19 Special”.
“Prilikom raspodjele cjepiva, vlasti moraju raditi kompromise
koji su često nekompatibilni. Na primjer, je li važnije prvo
cijepiti najugroženije osobe ili se mora na početku cijepiti oni
koji su u najvećoj opasnosti od infekcije? Jer oni mogu zaraziti
i druge!”
Dakle: prvo cijepite stare ljude ili one s prethodnim
oboljenjima, koji će vjerojatnije završiti na odjelu intenzivne
njege (ako se zaraze) i ljude koji imaju veći rizik teškog i
često smrtonosnog tijeka bolesti? Ili možda prvo cijepiti ljude u
radnoj dobi, poput učitelja, vozača autobusa, trgovaca ili
policajaca koji svakodnevno dolaze u kontakt sa stotinama ili čak
tisućama ljudi?
“Zemlje sa starijim stanovništvom odabrale su prvu opciju. I taj
je izbor zapravo pomogao u smanjenju broja smrti i patnje”, kaže
Derrick Williams.
Tako je postupila i Njemačka. Prvo su cijepljene osobe starije od
80 godina i one s prethodnim oboljenjima, potom stariji od 60
godina, pa tek onda svi ostali. Postojao je izuzetak za ljude u
medicinskim strukama. Oni su također cijepljeni nešto ranije.
Nuspojave
Jesu li sva cjepiva jednako sigurna?
Cjepiva koja su odobrena u EU-u samo se neznatno razlikuju u
pogledu sigurnosti i učinkovitosti. Postoje vektorske vakcine,
poput AstraZenece ili Johnson & Johnson, i mRNA cjepiva,
poput BioNTech/Pfizer i Moderne.
Ponekad se nakon cijepljenja pojave nuspojave slične gripi, poput
glavobolje i groznice, ali one obično brzo nestanu i one su samo
signal da je imunološki sustav reagirao na cijepljenje.
Teže komplikacije izuzetno su rijetke kod primjene odobrenih
cjepiva: na primjer, kod vektorskih cjepiva bili su vrlo rijetki
slučajevi tromboze, kao i pojedinačni slučajevi miokarditisa kod
mRNA-cjepiva.
Međutim, rizik od bolesti prouzročenih COVIDOM-19 mnogo je veći
bez cijepljenja, kaže Kawsar Talaat, epidemiologinja sa
Sveučilišta Johns Hopkins, navodeći i ovaj primjer:
“Cjepivo AstraZeneca spasilo je milijune života. Dakle,
potencijalne koristi od cijepljenja nadmašuju potencijalne
rizike. I zaista, ti rizici postoje u veoma rijetkim okolnostima.
Svaka država i svaka osoba morat će sami odmjeriti te koristi i
rizike, ali ako je cjepivo dostupno, a vi ga ne koristite, ljudi
mogu umrijeti i svaka vlada i svaki pojedinac moraju to
odvagnuti. ”
I njezin kolega Charles Wiysonge iz Južnoafričkog vijeća za
medicinska istraživanja u Capetownu se slaže s njom:
“Cjepiva su velika blagodat i spašavaju živote. Ali one spašavaju
živote samo ako ih ljudi dobiju.”
Smije li se mijenjati i kombinirati redoslijed prve i
druge doze cjepiva?
Stanovništvo se cjepivima oba tipa također može cijepiti i
obrnutim redoslijedom, te kombinirati doze, kaže njemački
ministar zdravstva Jens Spahn:
“Kombinacija Astra Zenece i BioNTecha štiti barem podjednako
dobro kao i kombinacija BioNTech/BioNTech – a u nekim slučajevima
čak i bolje. Drugim riječima, kada kombiniramo AstraZenecu s mRNA
(BioNTech ili Moderna), imamo dodatnu kombinaciju, što dovodi do
vrlo, vrlo visoke zaštite.”
Važno je da se uvijek mora cijepiti dva puta: u razmaku od oko
šest tjedana. No, postoji i jedan izuzetak:
“Samo dvostruka vakcinacija štiti od Delta-varijante, izuzetak je
cjepivo Johnson & Johnson, čija jedna doza je još uvijek
dovoljna”, istakao je njemački ministar.
Delta varijanta
Ako sam već zaražen, je li mi još uvijek potrebno
cjepivo?
Čak i oni koji su već preboljeli infekciju COVIDOM-19 trebali bi
se cijepiti, kaže Derrick Williams:
“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Američka agencija za
zaštitu od zaraznih bolesti (CDC) preporučuju cijepljenje jer se
i nakon preboljenja COVIDA može ponovno zaraziti. Preporuke o
tome koliko dugo se nakon infekcije treba čekati umnogome su
neodređene. Ali to bi, u svakom slučaju, trebalo biti barem
nekoliko tjedana.”
Usprkos tome, mutacije nisu razlog za paniku, kao ni razlog da se
ne cijepi, kaže Eyal Leshem, direktor Medicinskog centra Sheba u
Tel Hashomeru u Izraelu. Njegova zemlja je, pomoću potpuno
digitaliziranog zdravstvenog sustava, provela najtemeljitije i
najranije svjetske studije u vezi primjene mRNA-vakcina
BioNTech/Pfizer:
“Cjepivo je više od 90 posto učinkovito, i sprječava teški oblik
bolesti i hospitalizacije. Iako je trenutno veći broj zaraženih,
vidimo samo blagi porast onih koji se teže razbole.”
Dakle: I oni koji su cijepljeni, mogu se inficirati
Delta-varijantom, ali će tijek bolesti biti blag i vjerojatno
neće morati u bolnicu.
“Glavni cilj cijepljenja je osigurati da se pacijenti ne razbole
teže i da se ne moraju liječiti u bolnici. Stoga je cijepljenje
vrlo, vrlo efikasno.”
U Njemačkoj, liječnici preporučuju da se na cijepljenje sačeka
najmanje tri mjeseca, ili još bolje, šest mjeseci nakon nestanka
simptoma bolesti.
Pomažu li cjepiva i protiv Delta-varijante?
Virusi mutiraju vrlo brzo te se stalno pojavljuju nove varijante
koje se šire svijetom. Varijanta Delta trenutno se širi izuzetno
brzo – mnogo brže od ranijih varijanti, kaže Ron Balicer. On je
savjetnik za zdravstvo izraelske vlade i pažljivo je pratio
tamošnju kampanju cijepljenja, koja je u početku bila vrlo
uspješna:
“Delta-varijanta je svuda promijenila dinamiku infekcija. Znamo
da se mnogo brže prenosi s osobe na osobu. Također, znamo da je u
stanju, za razliku od Alfa-varijante, i zaobići imunološki
sustav.”
Dakle, čak i ako smo cijepljeni, moramo pokušati izbjeći
infekciju. To znači: nastaviti nositi masku, prati ruke i
izbjegavati veće gužve.
Djeca obično ne obolijevaju teže. Treba li ih ipak
cijepiti?
mRNA-cjepivo BioNTech/Pfizer i Moderna u Europi su također
odobrena za djecu i adolescente starije od 12 godina.
Primjerice,u Njemačkoj je tek nedavno počela vakcinacija djece.
Iako se to rijetko događa, postoje i djeca koja teško obolijevaju
od COVIDA-19, kaže Dominic Wilkinson, profesor medicinske etike
na Oxford Uehiro centru za praktičnu etiku:
“Studije pokazuju da postoji mali broj djece koja i tjednima, pa
čak i mjesecima nakon infekcije i dalje imaju simptome bolesti.
Iako je to u pravilu rjeđe nego kod odraslih i obično brzo
nestaju simptomi.”
Uostalom, oko dva posto djece patilo je od kasnih simptoma, kaže
Wilkinson. Ali to nije jedini razlog za cijepljenje djece:
“Trebali bi to učiniti kako bi izbjegli dugotrajni COVID ili
druge bolesti. Trebali bi to učiniti kako bi bili sigurni da
njihovo obrazovanje neće biti prekinuto. Trebali bi to učiniti
kako bi zaštitili druge osobe. Dakle, postoji mnogo dobrih
razloga da se cijepi djecu.”
Na što trudnice trebaju paziti?
Svatko tko očekuje dijete pita se: je li cijepljenje sigurno za
mene i moju bebu? Asma Khalil može umiriti sve buduće majke. Ona
na je profesorica prenatalne medicine u bolnici Saint George u
Londonu.