Hrvatska je košarica za četveročlanu obitelj teška 6695 kune. Što je samo par stotina kuna manje od prosječne plaće koja je u lipnju iznosila nešto malo više od 7000 kuna
Nikad bolja žetva, nikad više pšenice, nikad veće cijene otkupa.
Inače rodi oko pet tona po hektaru, ove je godine čak 8 tona bio
prinos na hrvatskim njivama. Najveći dio otišao je u izvoz.
Nada Barišić, direktorica Žitozajednice rekla je: “2020. je
premium pšenica imala cijenu kakvu sada ima stočna pšenica u
otkupu. Nakon otkupa niti dva mjeseca od žetve, pšenica na
burzama postiže cijenu višu od 2 kn za kg . Sve je to iznenadilo
i mlinari najavljuju poskupljenje cijene brašna, a to će
uvjetovati nove cijene pekarskih proizvoda”. Za razliku od
hrvatskih, europske su žitnice ovog ljeta podbacile.
“Sad su mlinari u velikoj dvojbi, samljeti pšenicu i prodati je
kao brašno? Time će zaradit daleko manje da je kao zrno prodaju
na vanjskom tržištu”, rekla je Nada.
Ovoliko će skočiti cijena kruha.
“Mi govorimo da će to biti 10 posto, a možda će netko i više
poskupiti”, dodala je Nada.
Usporedimo li cijenu kruha i žitarica u Europi nešto smo više od
prosjeka. Najskuplji je u Danskoj, slijedi Austrija, pa
Luksemburg, najjeftinije je u Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Zvjezdana Blažić, konzultantica u poljoprivredi rekla je:
“Razlike su u cijenama u Hrvatskoj u odnosu na EU, u EU više
raste, još u mesu i mliječnim proizvodima nismo imali značajni
rast”. Konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić dodaje
ali…
“Vrijeme niskih cijena hrane je iza nas, jer je proizvodnja je
uvjetovana poremećajima, jako snažnom potražnjom na velikim
globalnim tržištima, naročito Kina…”, dodala je Blažić.
Bez obzira na vanjskotrgovinski suficit koji Hrvatska bilježi sa
pšenicom, naša je zemlja je premala – svijet sve veći.
“Rasle su cijene energenata, prijevoza, značajno su rasle cijene
prijevoza, pandemija je učinila svoje s nesigurnošću tako da se
nalazimo u vremenu kada cijene hrane u EU raste, u Hrvatskoj
nešto manje”, rekla je Blažić.
“Mislimo da zbog klimatskih promjena možemo očekivati neizvjesne
žetve, neizvjesne sezone, a vidimo da i u godini kada bilježimo
velike prinose dobru žetvu isto imamo probleme, nismo dio tržišta
i premali smo da bi utjecali svojim žetvama na kretanja cijena”,
dodala je Barišić. Ako se stočna hrana sada prodaje po
prošlogodišnjoj cijeni najkvalitetnije….
“Pritisak na rast mesa i mlijeka je veliki…”, rekla je Zvjezdana.
Po šest je kuna za kilogram Sanja Kušen prodala paprike na svom
OPG-u u Ravnim kotarima. Na tržnici bi stajale 15. Sanja Kušen,
poljoprivrednica iz Kožlovca rekla je: “Skoro duplo je tu
jeftinije”.
Rastu cijene
Od početka godine broji kako rastu cijene…
“Rastu cijene repromaterijala, gnojiva, gorivo također, to nam je
najveća stavka…”, dodala je Kušen. Cijene dobara i usluga za
tekuću uporabu u drugom kvartalu ove godine su, u usporedbi s
istim razdobljem lani, porasle za 16,6 posto.
Prognoza za voće i povrće također nije dobra.
“Voće i povrće znatno rasle, naročito voća mi smo ove godine u
fazi vegetacije ekstremne prilike, nastradalo je španjolsko
tržište koje je veliki proizvođač voća i povrća, tu imamo 20
posto rast cijena”, rekla je Blažić.
Mlijeko, jaja, šećer, ulje, brašno – ovih je pet namirnica
potrebno za palačinke.
Mario Kos Harjač, kuhar rekao je: “Nažalost, sve to ide gore, ali
to se tako provuklo u tišini nekakvoj…”.
Zagrebački ugostitelji koji peku isključivo ovu slasticu
pokrenuli su biznis prije manje od godinu dana.
“Kad sam počinjao u trećem mjesecu litra ulja je bila 8 kuna,
danas je nemate ispod 12, mlijeko je poskupilo, jaje je danas
1,40. Sve skupa mislim da je otišlo 30 do 40 posto gore”, dodao
je.
Što kaže statistika?
Statistika ipak pokazuje manje brojke.
Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta rekla
je: “Zasada iz službenih podataka, bilo kakvo informiranje koje
bi išlo u smjeru da je došlo do drastičnog povećanja cijena,
potrošačkih cijena je nespojivo…”. Maruška Vizek s Ekonomskog
instituta kaže da ponešto ovisi i o histeriji o poskupljenjima.
“Mi znamo iz empirijskih analiza da su inflacijska očekivanja su
temeljna stvar koja utječu na cijene u budućnosti, jer ste vi već
rekli da je došlo do poskupljenja, a možda ni nije”, dodala je
Maruška. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju
je porasla za 2,8 posto, na godišnjoj razini. To je najveći rast
od 2013. godine.
Inflacija – što kažu stručnjaci?
Zdravko Marić, ministar financija, 18.8.2021. rekao je:
“Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek
se i lako može probuditi…”.
Na to je najviše utjecala cijene prijevoza koje su u srpnju rasle
preko 9 posto. Razlog: rast cijena nafte na inozemnim tržištima.
Drago Munjiza, direktor trgovačkog lanca rekao je: “U Njemačkoj
je inflacija preko 4 posto, u Americi preko 5 posto, ipak mi malo
kaskamo za tim tržištima. Covid i ratovi su donijeli jedan
problem s distributivnim lancima, po puno osnova su popucali, i
poskupljuje se distribucija”. Prema prognozama analitičara,
inflacija bi i ove godine trebala ostati u granicama normale,
ispod 2 posto. Rast cijena oko 2 posto smatra se umjerenim rastom
cijena, a on je uslijedio nakon dugogodišnjeg razdoblja potisnute
inflacije, kažu analitičari RBA banke.
“Sad nam ne treba, jer nitko nema rješenje ako stvarno uletimo u
inflacijski ciklus, sve će se slomiti…”, dodala je Maruška.
Drago Munjiza koji vodi jedan trgovački lanac drugačije
prognozira.
Drago Munjiza, direktor trgovačkog lanca izjavio je: “Ja vjerujem
da ćemo slijediti njemačko tržite da će inflacija biti do 4
posto, ako rastu cijene goriva, struje, sve je ugrađeno u
proizvođačke cijene…”. Na mala su vrata poskupljenja ušla
početkom covid krize. Tada se, podsjeća Munjiza, toaletni papir
koji stoji 27 kuna mogao prodati za 40.
“i nitko se nije žalio, svi su bili sretni, stavite se u cipele
nekog tko želi zaraditi, on razmišlja: oni su spremni platiti 40
kuna. Ljudi su spremni bili samo da su upali u dućan, dio tih
navika je opstao”, rekao je Munjiza.
Trećina plaća odlazi na hranu
Trećina naših prosječnih plaća dolazi na hranu. Ključna će riječ
za potrošače biti akcija. “Onu osnovnu košaricu se može kupiti
gotovo uvijek po istim cijena, ali cijene ulja, brendova
rastu…”, dodao je.
Hrvatska je košarica za četveročlanu obitelj teška 6695 kune. Što
je samo par stotina kuna manje od prosječne plaće koja je u
lipnju iznosila nešto malo više od 7000 kuna.
Vlado Tomaić, vlasnik sirane rekao je: “Veliki broj ljudi ne može
priuštiti kvalitetno domaće, dobili smo mogućnost da jedemo
europsko jeftino…”. Vlasnik sirane u Lici upozorava na uvozni
lobi.
“Sir iz Njemačke u lokal, dostava u lokal po 27 kn kila, a mene
mlijeko košta 30 kuna, meni je skuplje mlijeko nego finalni
proizvod koji je došao iz Njemačke u restoran u Hrvatsku”, dodao
je Tomaić. Od koluta sira koji proizvede ostane mu malo.
“Od ovoga koluta, 70 posto ide državi, samo jedna četvrtina je
odmah 25 posto, PDV, porezi, komunalne naknade, na šumsku rentu,
komoru, na sve ono što financirano, jedini plaćamo sanitarne
knjižice, higijenski minimum. To sve košta…”, dodao je.
Snižavanje PDV-a još nije na stolu
Snižavanje PDV-a na hranu još nije na stolu, kaže ministar
Marić.
“Iako znate i samo: snižavanje stope PDV-a ne znači nužno i
snižavanje cijena proizvoda i usluga, što je potvrdilo i više
slučajeva nije niti dogodilo”, rekao je Marić 18.8.
“Skupe proizvodnje, PDV-a, ne možemo konkurirati uvoznim
lobijima, oni forsiraju, mi smo pitali ministricu evo, dajte nam
model kako proizvesti sir za dva eura…”, izjavio je Tomaić. Nije
im odgovorila. No, ako ste veliki i imate nekog svog u Vladi –
država će vam pomoći. Izravno iz proračuna.
Marija Vučković,ministrica poljoprivrede, 1.4.2021. rekla je:
“Pokriva se time dio troškova zbrinjavanja nusproizvoda koji
nastaju tijekom procesa proizvodnje u objektima za klanje
životinja. Ti subjekti moraju zbrinuti nusproizvod i za to
platiti koncesionaru. Kojem su narasli troškovi proizvodnje,
odgovara nam Ministarstvo poljoprivrede, a pala potražnja za
prerađenim proteinom, pa je koncesionar povećao cijenu svojih
usluga koje naplaćuje klaonicama”.
“Provedbom programa korisnicima će se ublažiti gubici nastali u
proizvodnji zbog višestrukog pada tržišne vrijednosti
nusproizvoda životinjskog podrijetla. Trogodišnji program
vrijedan je 15 milijuna kuna”, dodala je Vučković.
Taj je koncesionar Agroproteinka, tvrtka u suvlasništvu obitelji
ministra Grlića Radmana. Koji je i tom prilikom digao ruku da se
neizravno pomogne tvrtka u kojoj ima, doduše zamrznute, udjele.
Dok su svim proizvođačima poskupjeli ulazni troškovi, pogotovo
gorivo, Vlada je pomogla sanirati troškove i podići profit jednog
koncesionara – nužnog u lancu proizvodnje mesa.
I dok se ovih dana najavljuje poskupljenje mesa, dodajemo: što
može Jupiter, ne može vol.