Ove postotke treba shvatiti uvjetno s obzirom na činjenicu da imamo i službene podatke, da je inflacija u RH kao što znate u protekloj godini 2,8 posto, rekao je Ćorić
Agencija UN-a za hranu izvijestila je kako su cijene hrane u
kolovozu naglo porasle, potaknute snažnim poskupljenjem šećera,
biljnih ulja i nekih žitarica. Ističu da su u odnosu na
prošlogodišnji kolovoz cijene više 30 posto.
Najviše je poskupio šećer, gotovo 10 posto u odnosu na srpanj.
Snažno su porasle i cijene biljnih ulja, 6 cijelih 7
posto. 8,8 posto poskupjela je pšenica zbog očekivanja
slabije žetve kod nekih većih izvoznika.U gotovo istom je
postotku poskupio ječam.
Meso je u kolovozu tek blago poskupjelo, dok su cijene mlijeka i
mliječnih proizvoda gotovo nepromijenjene u odnosu na
srpanj.
Gost RTL-a Danas je ministar gospodarstva i održivog razvoja
Tomislav Ćorić koji je otkrio što Vlada može učiniti da olakša
građanima udar na džepove, ali je govorio i o drugim aktualnim
temama.
Hrana u godinu dana poskupjela je i do 30 posto. Voće, povrće,
meso, šećer, ulje, žitarice… Je li to baš opravdano globalnim
kretanjima, ili trgovci stvaraju ekstra zaradu?
Ove postotke treba shvatiti uvjetno s obzirom na činjenicu
da imamo i službene podatke, da je inflacija u RH kao što znate u
protekloj godini 2,8 posto. Neovisno o tome, na globalnoj razini,
sve su veći poremećaji, i zbog klimatskih promjena o kojima jako
puno govorimo u posljednje vrijeme i kojih smo svi svjesni kao
društvo, ali i da se na različitim tržištima pojavljuje sve veći
broj špekulanata koji cijenama, odnosno, količinama određenih
roba uvjetuju povećanja njihovih cijena. Nažalost, COVID koji nas
je pogodio globalno, uvjetovao i prekid i poremećaj globalnih
dobavnih lanaca…sve je to utjecalo na negativan trend. Ne bih
išao s nekim radikalnim kvalifikacijama, međutim treba imati na
umu činjenicu da oni koji idu za profitom u uvjetima u kojima je
puno odgovornih u pravilu traže mjesto pod suncem i u pravilu
pokušavaju nešto zaraditi.
Kako obuzdati daljnja poskupljenja hrane, postoji li tu mogućnost
neke državne intervencije, dodatnog snižavanja PDV-a na hranu?
Kao što znate, mi 2021. kao godinu izlaska iz krize koristimo da
prije svega uravnotežimo državne financije i u tom kontekstu ova
godina nije za promišljanje o smanjenju poreza na dodanu
vrijednost u ovoj kategoriji proizvoda. Međutim, vrijeme
koje dolazi, naravno nakon što doživimo 2022. i postignemo
povoljne ekonomske rezultate, vrijeme je u kojem se može
razmišljati o dodatnom poreznom rasterećenju, pet šest valova
poreznog rasterećenja dosada su išli u smjeru i smanjenja poreza
na dohodak i na dobit za najveći dio firmi. Porez na dodanu
vrijednost za hranu je nešto što se može razmatrati i za 2023.
vjerojatno.
Na svjetskom tržištu poskupio je i građevinski materijal..
aluminij, čelik, željezo, drvo… sve za 30 – 50 posto. To se
događa u trenutku dok država treba provesti obnovu od potresa.
Imate li tu neko rješenje za domaće građevinare, a posljedično i
za stanovnike čije se kuće obnavljaju?
Porast cijena materijala je nešto što nas puno više brine. Od
poremećaja koje sam već spomenuo u globalnim lancima, ali i
činjenicu da neki od svjetskih proizvođača ne reagiraju kako su
reagirali. Ono što nam ostaje u RH kao mogućnost je pozivanje na
određene članke zakona o javnoj nabavi. Oni daju mogućnost
korekcija cijena, ali odgovornost u ovom konkretnom slučaju je na
javnim naručiteljima i firmama koje izvode radove da dokažu,
odnosno da u međusobnim razgovorima iskomuniciraju povećanje koje
je utjecalo na rast troškova izrade pojedinih projekata. Mi
pratimo situaciju, ako dođe do potrebe da i Vlada reagira uputom
prema javnim naručiteljima, poduzet ćemo daljnje korake.
Premijer kaže da će sastanak s bankama oko novog zakona o
potrosačkom kreditiranju biti u srijedu…Jučer šef udruge banaka
Adrović za RTL unaprijed upozorava da taj zakon ”neće
pomoći ljudima s minusima do 5000 kuna”. Što s tim ljudima,
hoćete li to dopustiti?
Dakle, imamo s jedne strane prešutne minuse koji su, kako
smo shvatili, zona za koju mnogi nisu znali, a efektivne kamatne
stope po njima su znatno veće od ove po dopuštenim minusima.
Premijer je bio jasan, mi ćemo upotrijebiti sve instrumente da
prije svega ovu anomaliju u sustavu razriješimo, a s druge strane
da to učinimo tako da se našim klijentima ni na koji način ne
naškodi. Varijanta u kojoj se ljude dovodi pred gotov čin
jednostavno ne dolazi u obzir.