Takvo popisivanje može biti i od vrata do vrata i online putem
Danas kreće popis stanovništva koji je postao goruća tema. Među
ostalim, na listićima su sporni sadržaj, metoda i svrha koja se
želi postići.
Prije dva tjedna stručnjak za migracije Tado Jurić upozorio je za
Slobodnu Dalmaciju kako je cijeli postupak
koncipiran na način kao da se njime prije želi utvrditi imovina
kojom se raspolaže u Republici Hrvatskoj negoli stvaran broj
stanovnika.
Za neke je kolege u pravu, za druge u krivu.
Demograf dr. Stjepan Šterc tvrdi za ovaj portal kako je to
popisnica koja je mogla biti standardna prije dvadeset, trideset
godina. Danas nikako ne. “Što se demografskih podataka tiče,
zdravstvene ustanove i MUP bili bi obvezni dostavljati podatke
državnom registru kako bi se u svakom momentu znali potencijal,
struktura stanovništva, trendovi i slično. To uređene zemlje
imaju, a mi već dugo o tome govorimo, dvadeset, trideset godina,
ali pomaka nema. Zašto? Zato što kada gledate ukupni broj
stanovnika i birački popis, oni se znatno razlikuju. Po našim
procjenama, u biračkom popisu ima i do 300 tisuća birača više
nego stalnih stanovnika, što su po definiciji Eurostata stariji
od 18 godina”, dodao je.
Ipak, najveća je briga da će se popisati fiktivno, nepostojeće
stanovništvo
“U konačan broj stanovnika mogu se ubrojiti samo oni, kako kažete
fiktivni stanovnici, kojima netko iz njihove uže obitelji još
živi u Hrvatskoj. Ako su se, na primjer, odselili svi članovi
kućanstva, onda ih nitko nema popisati, barem na ovaj klasičan
način preko popisivača. No, još bih napomenuo kako metodologija
koju spominjete nije metodologija koju je smislio naš Zavod za
statistiku ili netko u Hrvatskoj, već je riječ o konceptu
popisivanja na temelju uobičajenog mjesta stanovanja koji je već
dugo standard u međunarodnim demografskim i statističkim
dokumentima i preporukama”, rekao je dr. Ivan Čipin, izvanredni
profesor na Katedri za demografiju Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Takvo popisivanje može biti i od vrata do vrata i online putem.
“Popisivač ne zna niti treba znati gdje su ostali članovi
kućanstva jer se uzimanje podataka od ljudi temelji na izjavi
osobe od koje se prikupljaju podaci. Kakva god ta izjava bila,
popisivač to mora zabilježiti”, dodao je Čipin.