Posljedica je to ekstremnih vremenskih neprilika, ali i velike potražnje za određenim namirnicama na tržištu
Ljetni šokovi za Hrvatsku: Onaj pozitivni – odlična turistička
sezona, a onaj negativni – sve skuplja potrošačka košarica.
Cijene, uglavnom namirnica, rasle su već nekoliko puta, a još
jedan val poskupljenja zasigurno stiže na jesen.
Posljedica je to ekstremnih vremenskih neprilika, ali i velike
potražnje određenih namirnica na tržištu.
Procjena je da će na jesen meso koštati 10 kuna više po
kilogramu, kruh kunu, povrće dvije, a med također 10. Narast će i
cijena jaja i mlijeka. Stigle su najave i poskupljenja struje za
poduzetnike i do 40 posto što će zasigurno u krajnjoj mjeri
osjetiti i građani.
Ukratko, ne baš optimistične najave za jesen.
Tri razloga
Ekonomski analitičar Damir Novotny za RTL.hr kaže da je kriza
2020. godine bila duboka i netipična jer je u isto vrijeme
zatvorila nabavne lance, u ovom slučaju hrane i zaustavila je
potrošnju jer je bio lockdown.
“Zato su potrošači 2020 godine manje trošili. S druge strane
Vlade su, pa tako i hrvatska sufinancirale očuvanje radnih mjesta
ljudi koji nisu u to vrijeme radili. Nije malo novca završilo u
kućnim proračunima potrošača koji su, kad su se otvorile
ekonomske aktivnosti, počeli trošiti i došlo je do snažnog rasta
domaće potražnje za svim proizvodima pa tako i hranom”, kaže
Novotny.
Dodaje da je nagli rast potražnje i potrošnje utjecao na rast
cijena.
“Jednostavno, na skladišitima nije bilo toliko proizvoda”,
poručuje naš sugovornik i nastavlja.
“S druge strane, Kina se otvorila, a njihova potražnja za hranom
je ogromna. Da bi zadovoljili potražnju, oni su državno
intervenirali i kupovali na europskom tržištu. Kinezi su sa
svojom snažnom potražnjom podigli cijene na europskim tržištima.
S tim da nisu pitali za cijenu”, upozorava Novotny.
Kaže također da su treći utjecaj na cijene očekivanja vezana za
ovogodišnju žetvu.
“Na kanadskom i ruskom tržištu ona je slabija nego zadnjih
godina. Očekuje se manja ponuda, a potražnja je velika”,
naglašava Novotny.
Zaključuje da su očekivanja da bi se taj rast cijena mogao
stablizirati tijekom sljedeće godine.
Matija Kroflin, makroekonomist Sindikata znanosti, za RTL.hr kaže
da su poskupljenja kod nekih proizvoda i usluga vrlo očita.
“Neke svježe namirnice, građevinski materijal, cijene radova u
građevini poskupjele su znatno više nego što to sugerira opći
trend rasta cijena koji prati domaća statistika. Dobrim dijelom
to je stvar trenutne nepodudarnosti ponude i potražnje za nekim
dobrima na globalnoj razini. Nakon prošlogodišnjeg snažnog pada
ekonomske aktivnosti i potražnje, ove godine došlo je do njenog
oporavka i sudar smanjene ponude koja se oporavlja sporije i
bržeg oporavka potražnje doveo je do rasta nekih cijena. Dobavni
lanci su se poremetili i bit će potrebno neko vrijeme da se
stvari stabiliziraju.
Cijena nekih svježih namirnica, voća i povrća koje se prodaje na
tržnicama porasle su zbog loših vremenskih prilika ove godine, a
problem je i što je naša domaća poljoprivredna industrija
devastirana, razmrvljena te smo kao zemlja snažno ovisni o uvozu.
Cijene energenata rastu što se prelijeva na niz drugih cijena, a
u građevini je velik manjak radne snage što diže cijene”, govori
nam Kroflin.
Na naše pitanje može li država napraviti nešto po tom pitanju,
kaže:
“Država ne može zakonski administrirati cijene pojedinih dobara
(primjerice graha ili svježeg mesa). U kratkom roku može utjecati
na kretanje plaća (direktno na plaće svojih zaposlenika, a
indirektno na kretanje svih drugih plaća kroz porez i povećanje
minimalne plaće) te primanja umirovljenika. Utjecajem na primanja
građana, država može poništiti utjecaj rasta cijena. Može
utjecati u određenoj mjeri i na cijene nekih energenta, a lokalna
država može utjecati na cijenu usluga poput komunalne naknade,
cijene vrtića i sl. Država može smanjenjem PDV-a pokušati
utjecati na finalne cijene, no vrlo je upitno da li bi primjerice
smanjenje PDV-a na neka dobra ili usluge ili smanjenje opće stope
PDV-a utjecalo na pad cijena ili bi dovelo samo do rasta marže.
Oko takvih poteza fiskalne vlasti trebale bi biti vrlo oprezne”,
jasno će naš sugovornik i dodaje:
“U srednjem roku ekonomska politika mora biti fokusirana na što
brži oporavak od COVID krize, pametne industrijske politike koje
će omogućiti jačanje domaće industrijske proizvodnje te viši
stupanj samoodrživosti u poljoprivrednoj proizvodnji što bi
trebalo smanjiti našu izloženost cjenovnim šokovima i omogućiti
dizanje cijene rada, odnosno standarda građana. Tržište
nekretnina je napuhano na krilima državnih subvencija, a na
cijenu kvadrata tek bi u nadolazećem periodu mogli utjecati
trenutni poremećaji u cijeni građevinskog materijala i manjak
radne snage u građevinskog industriji koji diže cijenu rada.
Država bi po tom pitanju trebala preispitati svoj utjecaj jer se
stječe dojam da prosječan građanin (ako nije sretnik koji je
dobio subvenciju) danas teže može doći do adekvatne nekretnine
nego prije uvođenja subvencija”, jasno će.
Mnogima je već sada teško
Kaže i da jesen i zima, odnosno kako će izgledati nadolazeće
razdoblje, ovisi o tome hoćemo li održati ekonomsku aktivnosti
ili ćemo ju zbog COVID-a mora opet ograničavati te hoće li se
cijene početi stabilizirati ili će njihov rast ubrzavati.
“Pojedincima s niskim primanjima koji najviše osjećaju rast
cijena, onim građanima koji zbog rasta cijena građevinskog
materijala i radova ne mogu obnoviti svoje kuće oštećene potresom
ili umirovljenicima koji zbog rasta cijena osnovnih prehrambenih
proizvoda jedva preživljavaju od mjeseca do mjeseca, već je sada
teško. Bilo bi još puno gore kada bi se ostvarili neki crni
scenariji i rast cijena bitno ubrzao. Tada bi se dobar dio naših
građana mogao naći u ozbiljnim egzistencijalnim problemima. No,
centralni bankari vjeruju da do toga neće doći, da je trenutna
situacija prolaznog karaktera, posljedica COVID krize i mjera
kojima se ona rješavala te da će rast cijena već iduće godine
usporiti”, kaže Matija Kroflin.