Postrojba je držala položaje na prvim crtama bojišnice u Karlovcu, Pisarovini i Lasinji te je sudjelovala u nizu važnih akcija poput borbi za vojarne JNA u Karlovcu, osiguranje objekata u gradu, prolaz konvoja JNA kroz Karlovac...
Povodom 30. obljetnice postrojbe objavljujemo kratku povijest Policijske jedinice Trn kako bi ostalo trajno sjećanje na sve borce te postrojbe. Kako zbog koronavirusa neće biti okupljanja pripadnika postrojbe Trn, njen prvi zapovjednik Želimir Feitl, ovom prigodom svim Trnovcima čestita 30-tu obljetnicu.
Iako je postrojba Trn-a postojala samo osam mjeseci i bila brojčano manja, dala je ogroman doprinos obrani Karlovca i to u vrijeme kada je grad bio najugroženiji. Velik je njezin doprinos i u zauzimanju objekata JNA na širem karlovačkom području te u očuvanju javnoga reda i mira u okolnostima kada je Karlovac doslovce bio na prvoj liniji bojišta. Nakon gašenja postrojbe dio je bivših pripadnika Trn-a nastavio u SJP Grom vršiti zadaće obrane i oslobađanja ne samo područja matičnoga PU-a, već i drugih dijelova Hrvatske (Cavtat, Velebit…).
PRVI PRIPADNICI POSTROJBE – SPORTAŠI
U dokumentaciji, Trn se vodio kao pričuvna postrojba SJP PU Karlovac, no u stvarnosti je djelovao kao samostalna postrojba koja je bila pod izravnim zapovjedništvom zapovjednika svih specijalnih postrojbi MUP-a Mladena Markača. Nakon nekog vremena po dolasku u Karlovac potpala je dijelom pod zapovjedništvo pukovnika Rudolfa Brlečića kao zapovjednika obrane Karlovca, a koordinacija sa zapovjednikom SJP Grom Franjom Družakom bila je stalna.
Postrojba je držala položaje na prvim crtama bojišnice u Karlovcu, Pisarovini i Lasinji te je sudjelovala u nizu važnih akcija poput borbi za vojarne JNA u Karlovcu, osiguranje objekata u gradu, prolaz konvoja JNA kroz Karlovac … Većina postrojbe demobiliziran je 1. ožujka 1992. godine, a ostali su pripadnici s aktivnim snagama sudjelovali u daljnjim akcijama, te u oslobodilačkim operacijama Maslenica, Medački džep, Bljesak, Oluja … Jedan pripadnik postrojbe je poginuo, a nekoliko je ranjeno.
– Sve više kriznih žarišta na prostoru PU Karlovac na kojima se moralo intervenirati ukazali su da postojeći broj policajaca nije dovoljan. Stoga se na razini MUP-a počelo razmišljati o formiranju nove policijske borbene postrojbe koja bi se formalno vodila kao pričuvna postrojba SJP PU Karlovac. Tako me je početkom kolovoza 1991. pomoćnik ministra unutarnjih poslova kontaktirao Ivan Jarnjak s kojim se od ranije poznajem i karate sporta. Dogovoreno je da ja dobijem ovlast da u Karlovcu, u tajnosti, počnem prikupljati dragovoljce, ponajviše sportaše i u fizički dobroj formi pripadnike odreda Narodne zaštite, za ovu pričuvnu borbenu postrojbu. Dobio sam i ovlast da formalno mobiliziram te dragovoljce, kako bi imali pravno reguliran status te ih kao postrojbu dovedem na obuku u Zagreb. Kao osnivač postrojbe imenovan sam zapovjednikom. Nakon što su obavljene pripremne radnje 17. rujna 1991. formirana je ova postrojba koja se u dokumentima nazivala Policijska jedinica za posebne namjene Trn pričuvnog sastava – prisjeća se Želimir-Žiga Feitl.
OBUKA U SVETOŠIMUNSKOJ
Naziv postrojbe odredio je zapovjednik svih specijalaca Mladen Markač.
– Toga su se dana svi mobilizirani okupili u Centru za obuku MUP-a u Svetošimunskoj u Zagrebu. U tom prvom sazivu bilo je oko 100 osoba organiziranih u tri voda te u devet odjeljenja različitih specijalnosti: ronioci, specijalisti borilačkih vještina, alpinisti i dr. Specijalističku obuku su sprovodili djelatnici Policijske akademije i pripadnici ATJ Lučko na čelu sa Zdravkom Janjićem , a fizičku pripremu sam vodio ja kao trener karatea. S obzirom da je obuka bila izuzetno naporna dio članova je otpao i 3. listopada 1991. jedinica sa 72 pripadnika se vraća u Karlovac. Po dolasku u Karlovac u postrojbu je prešlo nekoliko pripadnika ZNG-a, npr. zamjenik zapovjednika Đoni Polović i Željko Jarnjak, drugi zapovjednik TRN-a te je mobilizirano još nekoliko pripadnika ZNG i CZ – kaže Feitl.
Istodobno je na obuci u Centru bila Jedinica pričuvnog sastava za posebne namjene Mig sastavljena od studenata Fakulteta za fizičku kulturu, pod zapovjedništvom prof. Branka Kuleša i prof. Marića. Mig je nastao na identičan način kao i Trn, a početkom studenoga 1991., u vrijeme proboja JNA iz kasarne na Logorištu, bio je poslan u pomoć obrani Duge Rese.
PRVI ZADATAK
Po dolasku u Karlovac, uvečer 3. listopada, Trn je smješten u bivšu kasarnu JNA “Milan Čakširan” na Borlinu, a kasnije su se preselili u vojarnu u Zvijezdi.
– Odmah po dolasku postrojba je upućena na prvi zadatak, obranu Lasinje, gdje su dotadašnje strukture obrane napustile položaje. Na zadaću je upućena skoro cijela 1. četa PJP-a te cijeli upravo pristigli Trn, oko 200 ljudi, tako da je to bio naš prvi zajednički zadatak – priča Feitl.
Jedinica se 4. listopada 1991. zajedno sa jedinicom Grom se vraća u Karlovac koji biva napadnut u jutarnjim satima.
– Snajperisti su bili velik problem u gradu. Djelovali su u svim kvartovima, posebice kod garnizona JNA i kasarne “Petrova gora”. Osim u kružnu obranu, pripadnici Trn-a odmah smo se uključili i u evakuaciju civila zaostalih nakon povlačenja ZNG-a. U više navrata prelazili su rijeku i izvlačili smo ih na sigurno – dodaje.
Postrojba je pod zapovjedništvo Želimira Feitla 7. listopada 1991., sudjelovala je u zauzimanju kasarne “Robert Domani” (Luščić). Za provedbu ove akcije na raspolaganju je bilo 37 pripadnika Trn-a, a drugi dio jedinice bio je raspoređen na Turnju. S obzirom na zapovijed primljenu od zapovjednika grada isto jutro, jedinici su se dragovoljno pridružili u napadu pridružili pripadnici ZNG-a i Civilne zaštite, i to 50 s Dubovca, 50 s Borlina te 20 s Vučjaka, ukupno oko 120 osoba. SJP Grom u akciju uputio protuoklopnu te minobacačku grupu sa šest minobacača, ukupno 40 djelatnih specijalaca kojima je rukovodio Zdenko Vaško, pomoćnik zapovjednika SJP-a. U napadu je angažiran i tenk ZNG-a. Ukupno oko 200 osoba. Na kasarnu ispaljeno oko 300 mina te više granata iz tenka, nakon čega je pješaštvo izbilo pred žičanu ogradu kasarne. Uslijedilo je dvosatno puškaranje tijekom kojega je poginuo Đoni Polović. Poginuo je i Boris Kranjčec-Jarbol, pripadnik ZNG-a, koji je vodio grupu Borlin. Uz ova dva poginula u napadu je bilo 10-ak ranjenih policajaca i dragovoljaca. U desnu je natkoljenicu lakše ranjen pripadnik Trn-a, Dražen Vuglešić, Anđelko Čavlović ranjen je u predjelu kralježnice te su mu u bolnici iz leđa izvađeni komadi metala eksplozivne naprave. Glede preostalih kasarni JNA, pripadnici SJP-a pomagali su ročnicima JNA koji su bježali iz tih objekata.
ZAPOVIJED ZA ODLAZAK U VUKOVAR
Jedinica TRN dobiva 3. studenoga zapovijed za odlazak u Vukovar. Za tu je zadaću određen 71 pripadnik postrojbe na čelu sa zapovjednikom Želimirom Feitlom.
Iz I. voda određena su 33 i to: Damir Kuzmanić, Davorin Mlačak, Željko Pogačić, Marinko Jakšić, Darko Neral, Danijel Boljkovac, Vladimir Vozny, Nikola Boljkovac, Darko Kuštreba, Zdenko Balić, Vlatko Ćunko, Dubravko Pavić, Dražen Vuglešić, Branko Krnjajić, Marijan Pogačić, Ivan Popovački, Zvonimir Ivić, Hinko Toplak, Tahir Salaović, Ivan Žaja, Dražen Jarnjević, Miroslav Tomašević, Ivan Peretić, Krešimir Vrbanek, Tomislav Čavlović, Anđelko Čavlović, Vlado Furač, Vlatko Stipetić, Tomislav Pavlek, Dubravko Butala, Darko Benzan, Gordan Glusak i Dubravko Karabogdan.
Iz II. voda 19 i to: Željko Jarnjak, Stjepan Starešinić, Mirko Magdić, Branko Gorščak, Goran Anić, Zdenko Knezac, Zlatko Kain, Almir Bibanović, Stjepan Trepač, Božidar Fajs, Damir Benčić, Janko Šneler, Boris Baldassi, Krešimir Jurčević, Dino Prezelj, Željko Jurajevčić, Goran Juraić, Dražen Hegedić i Darko Cvitešić.
Iz III. voda 18 i to: Damir Palajsa, Damir Grgić, Mladen Migalić, Željko Šegavić, Nikola Vrbetić, Dubravko Vojak, Silvio Selman, Mile Vuković, Anton Horvatić, Denis Stošić, Tihomir Palajsa, Marijan Radovanić, Dragutin Vojak, Davor Katušin, Darko Katušin, Dario Kišić, Vitomir Živčić i Jadranko Kelava.
Na dan odlaska za Vukovar mijenja se navečer zapovijed i jedinica Trn dobiva zadaću da sudjeluje u napadu na vojarnu Logorište sa svim raspoloživim sredstvima i to u 4 grupe, gdje jedna djeluje na Turnju, druga kod crkve svete Doroteje, treća raketna grupa kod škole na Švarči i minobacačka na Bašćini. U toj akciji kod izvlačenja ranjenih na Turnju ujedno biva ranjen u oba dvije noge i zapovjednik Feitl te ga isti dan nasljeđuje Željko Jarnjak.
NAKON 8 MJESECI POSTROJBA JE RASPUŠTENA
Pripadnici postrojbe sudjelovali su i u drugim akcijama, kao npr. osiguranje prijelaza HV-a preko rijeke (ronioci). Božidar Fajs kao ronilac kranom je 29. studenoga 1991. izvadio vozilo s dva utopljena gardista i jednom djevojkom iz nabujale rijeke Dobre. Kako je u sastavu Trn-a bilo osoba raznih specijalnosti, zapovjednik ove postrojbe, Damir Kuzmanić, sa svojim je ljudima za pripadnike djelatnoga SJP-a organizirao ronilačku obuku na Kupi kod Ozlja te na moru u Kraljevici. S pješačkim i auto ophodnjama pripadnici Trn-a nastavili su 1992. godine.
U travnju 1992. počele su pripreme za raspuštanje postrojbe. Pripadnici su 30. travnja predali materijalno-tehnička sredstva skladištu SJP PU Karlovac. Damir Kuzmanić (dotad zapovjednik I. voda) preuzeo je 5. veljače 1992. dužnost zapovjednika Trn-a od Željka Jarnjaka i bio je na tom zaduženju do raspuštanja postrojbe 8. svibnja 1992., kada prelazi u Vojnu policiju. Nakon trajnoga raspuštanja postrojbe veći je dio ljudstva Trn-a prešao u sastav SJP PU Karlovac, a manji u HV. Tako u svibnju 1992. postrojba prestaje postojati.
SVI PRIPADNICI POSTROJBE
Iz dostupnih je popisa vidljivo da je postrojba od povratka s obuke 3. listopada 1991. pa do raspuštanja u svibnju 1992. ukupno imala 85 pripadnika.
Bili su to: Želimir Feitl (zapovjednik od 17. 9. do 5. 11. 1991.), Đoni Polović (zapovjednik I. voda i zamjenik zapovjednika od 17. 9. do 7. 10. 1991.), Željko Jarnjak (zamjenik zapovjednika od 7. 10. do 5. 11. 1991.; zapovjednik postrojbe od 5. 11. 1991. do 1. 2. 1992.), Damir Kuzmanić (zapovjednik I. voda od 7. 10. 1991.; zapovjednik postrojbe od 5. 2. 1992. do rasformiranja 8. 5. 1992.), Vladimir Brajdić, Miro Barbarić, Vlado Brnadić, Damir Benčić, Nikola Boljkovac, Darko Cvitešić, Božidar Fajs, Dražen Goršćak, Zvonimir Ivić, Goran Juraić, Krešimir Jurčević, Dražen Jarnjević, Darko Kuštreba (zapovjednik odjeljenja), Zlatko Kajin, Darko Katušin, Davorin Katušin, Zdenko Knezac, Jadranko Kelava, Mirko Magdić, Marinko Moguš, Darko Neral (zapovjednik III. voda), Marijan Pogačić, Tomislav Pavlek, Gordan Glušac, Ivan Popovečki, Boris Palajsa, Tihomir Palajsa, Miljenko Palajsa, Damir Palajsa (zapovjednik II. voda), Marijan Radovanić, Tahir Salović, Stjepan Starešinić (zapovjednik odjeljenja), Željko Šegović, Janko Šneler, Hinko Toplak, Stjepan Trepač, Josip Tomičić, Davorin Tomac (zapovjednik odjeljenja), Mile Vuković, Dragutin Vojak, Dražen Vuglešić, Ivan Žaja (zapovjednik odjeljenja), Vitomir Živčić, Marijan Grbiniček, Goran Anić, Danijel Boljkovac, Zdenko Balić, Boris Baldassi, Robert Bešinić, Danko Butala, Vlatko Čunko, Almir Bibanović, Branko Goršćak, Damir Grgić, Dražen Hegedić, Antun Horvatić, Marinko Jakšić, Željko Jurajevčić, Branko Krnjajić, Dario Kišić, Davorin Mlačak (zapovjednik odjeljenja), Mladen Migalić, Željko Pogačić, Dino Prezelj (zapovjednik odjeljenja), Ivan Peretić (zapovjednik odjeljenja), Dubravko Pavić, Dražen Rade, Denis Stošić, Silvio Selman (zapovjednik odjeljenja), Miroslav Tomašević, Nikola Vrbetić, Dubravko Vojak, Vladimir Vozny, Dubravko Butala, Anđelko Čavlović, Tomislav Čavlović, Vlado Furač, Krešo Vrbanek, Vlado Stipetić, Josip Tomačić i Dubravko Karabogdan.
U borbenim djelovanjima poginuo je Đoni Polović, teško su ranjeni Želimir Feitl i Mladen Migalić, a lakše Damir Kuzmanić, Dražen Rade, Janko Šneler, Dražen Vuglešić, Anđelko Čavlović, Damir Benčić i Davorin Tomac. Pri izvršavanju dužnosti teže je ozlijeđen Marijan Grbiniček, a lakše Dubravko Vojak.
Piše: Marijan Bakić Foto: Arhiva Trn
(Izvor: Specijalna jedinica policije Grom Policijske uprave
Karlovac u Domovinskom ratu 1991.-1995. Autori Jakša Raguž i
Darjan Godić)