Kuk je kazao kako potresi na Banovini ne iznenađuju seizmologe
Područje Banovine jučer su pogodila dva umjerena potresa. U 1 sat
i 32 minute u noći seizmografi Seizmološke službe zabilježili su
umjeren potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa
iznosila je 3.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V
stupnja EMS ljestvice.
Sinoć su seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren
potres s epicentrom kod Čuntića, 8 km južno od Petrinje.
Magnituda potresa iznosila je 3.6 prema Richteru, a intenzitet u
epicentru IV-V stupnja EMS ljestvice.
Seizmolog Krešimir Kuk za RTL.hr kazao je kako su ti potresi
dijelovi serije potresa koja još uvijek traje i koja je započela
s glavnim petrinjskim potresom 29.12.2020.
‘To će još neko vrijeme trajati’
“Ti potresi nas ne iznenađuju. Puno puta smo rekli da serija
traje. Činjenica je da zadnjih mjesec dana, usudio bih se reći,
imamo učestalije potrese i veću seizmičku aktivnost i nešto jače
potrese od nekog višemjesečnog prosjeka, ali potresi nisu
pravilna događanja. To je pravilna pojava i još neko vrijeme će
to trajati”, kazao je Kuk.
Prokomentirao je i tezu koja se pojavila na društvenim mrežama da
se Petrinjski rasjed ispraznio te da je sada aktivan Pokupski
rasjed, zbog čega su se mnogi zabrinuli da bi moglo doći do jačeg
potresa na pokupskom rasjedu.
“To je cijela zona rasjeda. Imamo nekoliko većih koji su
poznatiji. Cijelo područje je seizmički aktivno i to je normalna,
uobičajena pojava. Kažemo da epicentri migriraju. Imamo čitavo
područje između Siska, pa i južnije, cijeli radijus nekoliko
10-ak kilometara oko Siska, odnosno Petrinje i užeg epicentralnog
područja, imamo potrese koji se stalno događaju nekoliko mjesci.
Oni idu dolje ido Jasenovca i malo sjeverno, sjeverno-zapadno i
to je normalno. Nije da je jedan rasjed aktivirao drugi, nego
imamo epicentralno područje koje je aktivno”, kazao je Kuk.
‘Dobivamo vrijedne podatke’
Nakon petrinjskog potresa na području Banovine postavljeno je
40-ak akcelerografa i seizmografa. Kuk je kazao da na tom
području i dalje bilježe puno potresa te da se podaci koje
prikupljaju permanetno analiziraju.
“Dobivamo velike količine vrijednih podataka koji će još dugo
godina davati neke značajne informacije o tom potresu koji se
dogodio u Petrinji”, kazao je Kuk.
Na pitanje je li petrinjski veliki potres možda rasteretio
energiju u nekim zagrebačkim rasjedima, poput Kašinskog rasjeda,
Kuk je kazao da je interakcija ta dva epicentralna područja nešto
za što će im trebati puno više vremena da vide i uoče koliko su
ona međusobno povezana.
“Činjenica je da su dovoljno daleko da direktno nisu povezani.
Medvedničko epicentralno područje je još uvijek aktivno, što je
normalno, ali slabo aktivno i imamo rijetke potrese koje građani
zamjećuju. To je očekivano. Svi ovi ptoresi koji se događaju
oslobađaju energiju, ali se radi o uspostavljanju novog
ravnotežnog stanja nastalog nakon događanja glavnih potresa i
niza kasnijih potresa. To je jedna uspostava novog ravnotežnog
stanja koje će nekovrijeme trajati”, kazao je.
‘Dobro je da se energija postupno prazni’
Kuk je kazao i da je teoretski opravdana teza da je bolje imati
više manjih potresa koji će rasteretiti energiju koja se
akumulira na nekom rasjedu.
“Energija koja se akumulirala tijekom određenog vremena, što je
ona veća, dobro je da se ona prazni postupno, a ne u nekom jačem
potresu. Primjera radi, 1000 potresa magnitude 1 će osloboditi
energiju kao jedan potres magnitude 3. Proces je obrnut. Potresi
se događaju jer sve to skupa dolazi u jedno novo stanje i to se
još uvijek sve namješta”, zaključuje Kuk.