Akcijski plan bit će do 2030. godine, a u Vladi se nadaju i da će se Hrvatska do tada maknuti sa 63. mjesta u svijetu i 24. u EU
Online anketa koju je popunilo 3815 građana na zahtjev
Ministarstva pravosuđa, smatra da su bombonijera, viski ili
kuverta najčešći u zdravstvu i lokalnoj samoupravi . Ova dva
područja slijede poduzetništvo i pravosuđe, a ovom se anketom
htjelo što bolje pripremiti za pisanje nove Strategije za
sprečavanje korupcije.
Akcijski plan bit će do 2030. godine, a u Vladi se nadaju i
da će se Hrvatska do tada maknuti sa 63. mjesta u svijetu i 24. u
EU, na kojima se trenutačno nalazi prema Indeksu percepcije
korupcije Transparency Internationala.
“Nacrt prijedloga Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje
od 2021. do 2030. godine obuhvaća daljnje unaprjeđenje
učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih,
zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta za borbu
protiv korupcije kroz pet posebnih ciljeva: jačanje
institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije,
jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti,
jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa,
jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave i
podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije te nužnosti
prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti”, stoji
na stranicama Pravosuđa.
“Nacrt obuhvaća daljnje unapređenje učinkovitosti borbe protiv
korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih,
administrativnih i pravosudnih kapaciteta”, rekao je ministar
pravosuđa Ivan Malenica.
“Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području
lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravosuđu, sportu,
zdravstvu, obrazovanju i znanosti, sustavu javne nabave,
financijskom sustavu, kao i mjere jačanja mehanizama jačanja
svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama
djelovanja.
Strategija će se provoditi kroz tri trogodišnja provedbena
dokumenta – akcijskog plana i to za razdoblje od 2022. – 2024.,
2025. – 2027. te 2028. do 2030. godine”, dodaje se.
“Sustavno se uređuje institut referendumskog pitanja na način da
se propisuje koje formalne pretpostavke mora ispunjavati
referendumsko pitanje, razdoblje prikupljanja potpisa birača
produžuje se s 15 na 30 dana, a pitanje broja mjesta za
prikupljanje potpisa na javim površinama utvrđivat će jedinice
lokalne samouprave ovisno prema broju stanovnika.
Također, detaljno se razrađuje postupak utvrđivanja broja i
pravovaljanosti potpisa, posao koji će obavljati Državno izborno
povjerenstvo u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista
Hrvatskom saboru, propisuje tko su sudionici referendumske
aktivnosti i koje radnje se smatraju referendumskom aktivnošću te
tko i na koji način može promatrati održavanje referenduma.
Prijedlogom zakona propisuje se da potpis birača čini skup
podataka: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) te
vlastoručni potpis”, stoji u Nacrtu.