Dobro, neki od njih, točnije nešto manje od 390.000 preboljelo je virus i to znači da u Hrvatskoj živi barem 1,2 milijuna odraslih koji cjepivo ne žele.
Umjesto da svaki dan iz medija doznajete one zamorne statistike o
tome koliki se postotak ljudi cijepio, pa koliko prvom dozom, pa
koliko s obje doze, koliko je to odraslih, i tome slično: svaki
dan biste trebali čuti jednu drugu brojku. Koliko se ljudi nije
cijepilo. Znate koliko ih ima? Ima ih 1.616.592.
Dobro, neki od njih, točnije nešto manje od 390.000 preboljelo je
virus i to znači da u Hrvatskoj živi barem 1,2 milijuna odraslih
koji cjepivo ne žele.
90 posto njih nisu ljudi koji vjeruju da im Bill Gates želi
ugraditi čip, ne pale odašiljače jer misle da 5G prenosi koronu,
ne nose one aluminijske kapice, ne grgljaju izbjeljivač jer su to
vidjeli na YouTubeu.
Većina njih ne vjeruje u to da im zla farmaceutska industrija
želi naškoditi, većina ih ne vjeruje ni da ih zla država želi
kontrolirati i pratiti, većina njih ne želi da ih se zove
antivakserima. Ali većinu vremena njima se nitko ni ne obraća
niti ih pokušava razumjeti. Ovo su njihovi razlozi.
Rijetko što u Hrvatskoj izaziva toliko čuđenja kao podatak da se
nije cijepilo 37 posto medicinskih sestra i tehničara. Za njih u
ponedjeljak počinju problemi, jer na posao ne mogu bez COVID
potvrda. U početku će im država plaćati testiranje, ali to neće
trajati zauvijek.
Moji su večerašnji gosti zato medicinska sestra Marija Antunović,
glavna sestra za pulmologiju KB Dubrava, inače poznatijoj kao
COVID bolnici i koja se uredno cijepila. I medicinski tehničar
Tomislav Drožđek, koji radi u Psihijatrijskoj bolnici za djecu u
Kukuljevićevoj.
Drožđek kaže kako se nije cijepio jer vjeruje svom imuno sustavu:
“Bavim se rekreativno sportom, izlazim na zrak dobro se hranim i
mislim da je moj imuno sustav dovoljno jak da odgovori na izazove
covid-a, međutim ja sam u jednoj samoizolaciji ostao bez osjeta
mirisa, na četiri dana, svi su moji bili u izolaciji i to je
prošlo. Nisam imao nikakve simptome, ni temperaturu ni kašalj ni
grlobolju.”
Misli kako mu cjepivo ne treba: “Mislim da cjepiva nisu još
dovoljno ispitana, to su eksperimentalna cjepiva, koja sada
trenutno trebaju proći još neku fazu ispitivanja, treba vidjeti
dugoročne posljedice odnosno nuspojave na cjepivo. Smeta me
recimo zato što je država potpisala sporazum sa
farmakološkim firmama da nema niakkve odgovornosti za nuspojave.”
Antunović kaže kako se većina njenih kolega cijepila: “Većina je
odradila cjepivo, naprosto odmah po dolasku samog cjepiva u
bolnicu. Prvenstveno jer smo radili i radimo još uvijek s covid
pozitivnim pacijentima. Znamo što je to, znamo kako covid djeluje
i jednostavno to je bilo nešto što je bila vlastita odluka sviju
nas upravo iz iskustva koje smo prošli.”
Drožđek kaže kako je cjepivo Europska agencija za lijekove
odobrila, ali uvjetno: “To moramo znati da je to uvjetno
odobrenje traje godinu dana nakon toga će se vidjeti da li to
cjepivo ima kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne nuspojave. Mi
za 3,4 god ne znamo šta će se desiti nakon cijepljenja.”
Antunović kaže kako je covid jedna teška virusna bolest: “Ona
uzrokuje mnoge probleme, kod evo gospođa u prilogu je rekla da
cjepivo izaziva grušanje krvi i slično, ali covid to zaista i
radi. Od covida dolazi do začepljenja krvnih žila samim time do
plućnih embolija, srčanih problema, neuroloških ispada, to je
dokazano.”
Drožđek napominje kako je on redovno cijepljen te kako je cijela
njegova obitelj cijepljena za druge bolesti: “Moj otac je čak
primio cjepivo isto protiv covida. Nikoga nisam nagovarao nikad
da se ne cijepi niti mi je to nekakva promocija nego
jednostavno smatram da svaki čovjek ima pravo na nekakav odabir
ustavnim zakonima on ima pravo odabrati da li se želi cijepiti
ili ne zato jer se radi o eksperimentalnom cjepivu. Da je to
cjepivo odobreno trajno i da se zna više o njihovim nuspojavama
onda svaki čovjek ima pravo odabrati i vidjeti da li želi ili ne
želi.”
Kaže kako je Lauc danas izjavio kako je svakom zdravom čovjeku do
50 godine nema potrebe za cijepljenjem: “Istog takvog sam i ja
mišljenja, mišljenja su takvog i naši građani, da nema
jednostavno potrebe za cijepljenje ako imamo zdrav imunitet.
Ljudi koji su stariji da pače imaju nekakve određene bolesti,
slab imunitet, da pače treba se cijepiti. Nemam ništa protiv
nikoga ne nagovaram da se ne cijepi, ali mladi ljudi, on (Lauc)
kaže da je van pameti da se mladi ljudi cijepe.”
Antunović kaže kako je i van zdrave pameti da zdrave mlade osobe
dobiju teške komplikacije: “Tromboze i posljedično sve ostale
komplikacije koje idu, a sportaši zdravi mlađe životne dobi, 12.
mjesec je bio prepun s takvim pacijentima. U početku deseti,
jedanaesti mjesec, to su više bili kronični pacijenti starije
životne dobi, ali zaista taj dvanaesti, prvi mjesec pa
uključujući mog supruga koji je bio do tada zdrav i bez ikakvih
poteškoća je obolio od covda. Nije garancija da ako si mlad i
baviš se sportom da se neće nešto desiti.”
Drožđek smatra drugačije: “Ja mislim da su mladi ljudi, zdravi
ljudi, imaju veću šansu od nuspojava oboljeti, iz prve ruke znam
iz prakse i sindikalni sam povjerenik medicinskih sestara i
tehničara zajedno, komuniciram redovno na dnevnoj bazi sa svim
povjerenicima, znam kakva je situacija u gotovo svakoj bolnici u
Hrvatskoj, da su veće nuspojave, međutim manje se prijavljuju.
Zašto, ne znam razlog, ali više kod mladih ljudi se više
nuspojave pojavljuju, nego kad bi netko dobio covid i samostalno
ga prebolio.”
Postcovid sindrom
Antunović kaže kako je najveći problem kod postcovid sindroma
zaduha pri naporu, te da nakon toga ide kašalj, umor, kognitivni
poremećaji i zaboravljanje.
Drožđek smatra da ni liječnici ni pacijenti ne prijavljuju
nuspojave te ponavlja kako i dalje misli da je veći rizik od
nuspojava nego od samostalnog preboljevanja covida kod mladih
ljudi.
Antunović kako u Dubravi, nitko nije imao teških i ozbiljnih
posljedica cjepiva.
Drožđek kaže kako zna za miokarditise, za moždane udare,
tromboze: “Neki ne prijavljuju jer im se ne prijavljuje, ne žele
se izložiti javno, ne žele se svom liječniku reći takve podatke,
idu direktno na hitnu i zbog toga to izaziva takvu nekakvu sumnju
kod naših ljudi.”
Pitali smo matematičarku s PMF-a da nam izračuna neke brojeve:
“Kad ovo sve skupa izmnožite, dobit ćete otprilike 0,1 posto.
Znači čak i uz optimistična razmišljanja, Ispade da nam se šansa
za umiranje barem prepolovi, varira od 2 puta do 10 puta. Ali
išla sam na ruku onima koji bi gledali najcrnji scenarij da
cjepivo najmanje pomaže, još uvijek je barem dva puta manja šansa
za umiranje, ako smo cijepljeni nego ako nismo”, kaže profesorica
s PMF-a Franka Miriam Brueckler.
50 posto Dubrave je zauzeto
Povela se žestoka rasprava oko matematike i cijepljenja.
Antunović kaže kako ipak u Dubravi postoji određeni postotak
ljudi koji se nije cijepio.
Naglašava kako situacija nije dobra: “Zašto se apelira na
cijepljenje, zapravo kako zaustaviti virus da se širi i da ljudi
obolijevaju od njega, a to je najveći problem. Trenutačno u
bolnici, kod nas u Dubravi je već 50 posto kapaciteta sa ležećim
pacijentima zauzeto što znači da što se više povećava broj covid
pozitivnih pacijenata tako je potreba za brojem sestara i drugim
osobljem da se preraspodjele na taj odjel veći, što znali da se
moj odjel smanjuje na pola kapaciteta i samim time se ne
dozvoljava da se drugim pacijentima osigura adekvatan zdravstveni
sustav gdje su pacijenti unutar godinu i pol dana oboljeli
isključeni iz bilo kakve mogućnosti liječenja, obrade, bilo
kakvog dijagnosticiranja teških i zloćudnih bolesti.
Mi nažalost imamo sada porast karcinoma u zadnjim terminalnim
fazama jer je prošlo godinu i pol dana kad mi nismo bili u
mogućnosti naše pacijente obrađivati, provoditi kroz sustav.”
Naglašava kako nije problem cijepljenja, već da je bit u tome da
osoba koja se cijepila neće biti hospitalizirana.
Drožđek napominje kako i ljudi koji su se cijepili s dvije doze
završe u bolnici.