Karlovac već nekoliko godina ima blago pozitivnu statistiku unutarnjih migracija, a pandemijska 2020. godina donijela je i plus u odnosu s inozemstvom, jer manje je ljudi odselilo, a neki su se odlučili vratiti.
Neće pretjerano utjecati na ukupnu sliku proteklih 10 godina,
pogotovo iz razloga što je glavni uzrok drastičnog smanjenja
stanovništva ionako katastrofalan prirodni prirast, odnosno omjer
rođenih i umrlih, ali 2020. godina, barem kada su u pitanju
Karlovac i Duga Resa, u potpunosti je pozitivna što se tiče
migracija.
Karlovac je već dulje u (vrlo blagom) pozitivnom plusu kada su u
pitanju unutarnje migracije, odnosno omjer odseljenih i useljenih
unutar Hrvatske, čemu zasigurno pridonosi mogućnost rada u
Zagrebu, a ostanka u Karlovcu, a prošle godine u pozitivnom je
omjeru i u odnosu s inozemstvom, što vrijedi i za Dugu Resu.
Kako, nažalost, ipak ne svjedočimo iznenadnom procvatu
gospodarstva, glavni uzrok za to trebalo bi potražiti u pandemiji
koronavirusa zbog koje je odseljavanja prirodno bilo znatno
manje, dok je s druge strane bilo i više nego inače onih koji se
iz inozemstva vraćaju.
U Karlovac je tako 2020. godine doselilo 488 osoba koje su do
tada bile prijavljene u inozemstvu, dok su u inozemstvo otišle
482 osobe. Vrlo mali plus, ali svaka promjena dugogodišnjeg
negativnog narativa ipak veseli. Grad na četiri rijeke u plusu je
i u unutarnjim migracijama – iz drugih gradova i općina Republike
Hrvatske u Karlovac je 2020. godine doselilo 506 osoba, dok je u
druge gradove i općine RH odselilo 470 Karlovčana. Taj
segment ranijih je godina također bio blago pozitivan, no sada je
to čak i malo osjetnija razlika.
U potpunoj pozitivi su, kao što smo spomenuli, i Dugorešani.
Dakako, riječ je o manjim ukupnim brojkama, ali vidljivom plusu –
tako je u pandemijskoj godini iz Duge Rese u inozemstvo odselilo
45 osoba, ali su se 83 vratile, a unutar Hrvatske 132 osobe iz
drugih su gradova i općina doselile u Dugu Resu, a 117 je
odselilo u druge dijelove Hrvatske. Kao i Karlovčani, i mnogi
Dugorešani rade u Zagrebu, ali i u Karlovcu, a zbog toga nisu
bili prisiljeni promijeniti mjesto boravka.
Ogulin i Ozalj su, pak, i dalje u razmjerno velikom minusu za
svoju veličinu. Gube stanovništvo u oba segmenta, a ukupno to
znači da je Ogulin i u pandemijskoj godini ostao “kratak” za
105 stanovnika, a Ozalj za 33 stanovnika.
Slunj je, pak, u minusu kada su u pitanju migracije unutar
Hrvatske, ali je također imao koristi od povratka ljudi iz
inozemstva. Sreću izvan Hrvatske potražilo ih je 39, ali se 61
osoba vratila.