Je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje vlastite gotovine na šalterima?
Iz Hrvatske udruge banaka nedavno su najavili smanjenje broja
bankomata za čak 50 posto, odnosno moguće drastično rezanje
bankomatske mreže, pogotovo u ruralnim područjima, zbog povećanih
troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. ativne
elektrokemijske zaštite.
Međutim, nameće se pitanje, ako banke bitno smanje broj
bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za
podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto
zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj
novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima
kojih je “jako puno” i slično.
No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima
dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade? Građanima
bi se negdje morao osigurati put slobodan od ikakvih naknada do
njihovog novca, jer u suprotnom, ako ih se tereti u svakom od tih
kanala, to postaje poput nameta, svojevrsnog bankarskog poreza
kojim terete tuđu gotovinu, piše Novi list.
Banke su, naime, u smislu karike koja osigurava protok novca
svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu
s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke
naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve
isti plan koliko će ukinuti bankomata.
Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i
ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude
morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti
besplatno – na bankomatu.
O mogućem ukidanju naknade, od onih koji je naplaćuju, ni slova.
Situacija je, što se tiče tih kanala i naknada, općenito dosta
šarolika: sve više podizanje gotovine postaje dio većeg paketa,
poslovne politike, umjesto otvoren i prohodan kanal…
Neke banke “besplatnu” gotovinu vežu uz pakete usluga (koji opet
nisu besplatni), a neke su se pobrinule da njihovi klijenti keš
besplatno podižu i na bankomatima drugih banaka ili nekim
dodatnim kanalima.
Na upit ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a
smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način
“oporezivati” nečiji novac, iz HNB-a odgovaraju:
“Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se
za sada radi samo o najavi HUB-a, ipak bismo pričekali daljnji
razvoj situacije po tom pitanju.”
U HUB-u vele da su naknade za usluge poslovna odluka svake
pojedine banke i ovise o tržišnim okolnostima, te zakonskom i
regulatornom okviru.
Napominju i da se zakonska obveza uvođenja elektrokemijske
zaštite odnosi na eksterne bankomate, što znači da će svi
bankomati u poslovnicama banaka (interni bankomati) u jednakoj
ili većoj količini zasigurno i dalje biti na raspolaganju
klijentima za podizanje gotovine.