Ti zastrašujući podaci još su očitiji na primjeru Karlovca koji je u proteklih 10 godina izgubio oko 5 tisuća stanovnika, no čak 3.500 je izgubio negativnim prirodnim prirastom!
Iako ćemo potpune podatke znati tek nakon obrade Popisa
stanovništva, već sadašnje procjene DZS-a govore da Hrvatska
prolazi kroz pravu demografsku katastrofu. Ništa bolje, u
prosjeku čak i gore, ne prolaze ni Karlovačka županija i
grad Karlovac.
No, čini se kako se u komentarima pa čak i u medijima, olako
glavni “krivac” za takvu sliku pronalazi u iseljavanju. Dakako,
situacija tu nije bajna, no u stvarnosti nije ni toliko kritična,
odnosno Hrvatska prolazi sve ono što su prošle i sve zemlje po
ulasku u EU, mnoge i u daleko daleko većim brojkama.
Ono što je kod nas zastrašujuće loše je prirodni prirast. Tako je
Karlovačka županija u proteklih 10 godina prema procjenama DZS-a
izgubila 14.630 stanovnika, no gotovo 10 tisuća od te brojke
otpada na prirodni prirast, za koji bi u Hrvatskoj trebalo
izmisliti novi termin, jer je daleko od bilo kakvog prirasta.
Odnosno, godišnje u Karlovačkoj županiji u prosjeku umire oko
tisuću ljudi više nego što je rođeno.
Ti zastrašujući podaci još su očitiji na primjeru Karlovca koji
je u proteklih 10 godina izgubio oko 5 tisuća stanovnika, no čak
3.500 je izgubio negativnim prirodnim prirastom, odnosno 70
posto! To je zapravo još lošija vijest, jer s problemom
negativnog prirodnog prirasta izuzetno se teško nositi i pogađa i
najrazvijenije zemlje. Procjenjuje se kako bi, da bi stanovništvo
ostajalo na istoj razini svaka žena (ne obitelj već svaka žena u
reproduktivnoj dobi!) u prosjeku trebala imati 2.1 djece, a
jasno je da su i Karlovac i Karlovačka županija i Hrvatska
svjetlosnim godinama udaljene od toga. No, površno bi bilo
pomisliti da je to zbog loše socijalne situacije i da se taj
problem može samo tako riješiti većim potporama, dostupnijim
vrtićima i slično…
Njemačka gubi stotine tisuća prirodnim prirastom, ali
ipak – raste
– Istina je, mnoge razvijene zemlje prirodnim prirastom već dulje
vrijeme gube stanovništvo. Ali ipak im broj stanovnika raste, jer
su privlačne useljenicima – rekao nam je u nedavnom razgovoru
Dražen Cukina, karlovački gradski vijećnik i dugogodišnji
zaposlenik Državnog zavoda za statistiku.
Njemačka, primjerice, godišnje gubi čak oko 150.000 stanovnika u
rubrici “prirodni prirast”, ali istovremeno joj broj stanovnika
kontinuirano raste.
Kako privući ljude na useljavanje? Odgovor je vrlo jednostavan –
tako da ne budemo sve ono što trenutačno jesmo. I budemo ono što
nismo. Naravno, provedba je daleko teža.
Karlovac, doduše, u tom segmentu ne stoji loše, barem kada su u
pitanju unutarnje migracije.
– Karlovac ima tu veliku prednost blizine Zagreba i zbog toga ne
gubi stanovništvo u unutarnjim migracijama. Nije to neki veliki
plus, ali kada bi se gledala samo kretanja unutar Hrvatske svake
godine “kapne” poneki stanovnik više. I to jest jedna od prilika
Karlovca. Službeni podaci o tome se ne vode, ali neka moja
procjena je da oko 1.500 ljudi dnevno putuje prema Zagrebu, pa i
ja sam jedan od njih. To ne trebamo gledati kao loš podatak,
naprotiv, mislim da velika šansa Karlovca leži upravo u tome i u
toliko najavljivanom drugom kolosijeku koji bi omogućio brzo i
jednostavno putovanje na posao u Zagreb, a ostanak u Karlovcu. I
ne samo to, nego bi sigurno potaknuo mnoge i na doseljavanje,
smatra Cukina.
Useljavanje jedino rješenje?
Gubitak 1.500 ljudi iseljavanjem svakako nije dobar, ali realno i
ne bi bio toliko tragičan, čak bi bio i posve očekivan nakon
otvaranja granica EU, da nije ostalih negativnih podataka. Da
Cukinina promišljanja stoje govori i podatak da, primjerice, Duga
Resa poput Karlovca također ima plus u unutarnjim migracijama,
dok se, što se više udaljavamo od centra i bolje prometne
povezanosti, ti podaci mijenjaju pa je Ogulin u stalnom minusu,
iako je posljednjih godina realno doživio bolji gospodarski
razvoj od Duge Rese. No, za razliku od Karlovčana i Dugorešana,
kojima je to ipak puno lakše, malo koji će stanovnik Ogulina moći
na dulje vrijeme svakodnevno putovati na posao u Zagreb.
Spomenuti podaci o prirodnom prirastu zapravo pokazuju da je
opasnost u kojoj se nalazi cijela država i puno veća nego što se
najčešće površno misli. Jer, može se dogoditi promjena situacije
zbog koje će iseljavanja biti manje, uostalom pandemija
koronavirusa dovela je do toga da prošle godine nemamo minus čak
ni u odnosu s inozemstvom. Ali, to neće promijeniti dugotrajan i
kontinuiran gubitak stanovništva. Očekivati nekadašnji prirodni
prirast apsolutno je nerealno i – nemoguće.
Iako je nesumnjivo značajan faktor, problem iseljavanja zato ne
smije biti na prvom mjestu u promišljanjima, jer u samo 10 godina
Hrvatska je došla na rub da padne ispod 4 milijuna stanovnika, a
Karlovac da padne ispod 50 tisuća stanovnika. A, glavni uzrok u
tome nije iseljavanje – ako od danas više niti jedna osoba ne
odseli iz Hrvatske i dalje ćemo gubiti ogroman broj ljudi svake
godine. Sve dok ne postanemo privlačni i strancima, baš kao što
su to razvijene države. U tom kontekstu morat ćemo poraditi i na
svojoj nimalo urođenoj, ali posljednjih godina razvijenoj
ksenofobičnosti. Ne govorimo tu, dakako, o ilegalnim kretanjima,
već o ljudima koji će poželjeti doći baš u Hrvatsku i za kojima
će Hrvatska imati potrebe. Inače, brojke ne lažu, čeka nas
polagano izumiranje. Samo u proteklih 10 godina tim putem smo
izgubili 141 tisuću stanovnika!