Od prvog siječnja minimalna plaća u Hrvatskoj raste za 10 posto, odnosno za 350 kuna.
Radnici koji rade za minimalac pozdravljaju odluku koja će im
pokriti dio režija, ali sindikati upozoravaju – za dostojanstven
život sve plaće trebaju još rasti.
“Dosta ugodno iznenađenje naspram tih minimalnih plaća”,
komentirala je Jelena Golik, radnica u trgovini.
No, i s ovih 3750 kuna koliko će primati oko 51 tisuća radnika na
minimalcu, preživjeti mjesec u Hrvatskoj, u vrijeme sve većih
cijena, je izazov.
“Stanarina bude oko 1000 kuna, na to treba još dodat struje 250
kuna, 100 kuna vode, ode nešto i na telefone, bude 1700 kuna. Na
to dođe još minimalno 1000 kuna hrane”, dodala je Golik.
Jelenina šefica bi svojim radnicima rado isplaćivala i puno veću
plaću, ali tako bi, kaže, ubrzo svi ostali bez posla.
“Poslodavci imaju jako puno davanja u velikim iznosima. Kada bi
država napravila to da se to ukine ili smanji, svaki poslodavac,
ja prva bi bila sretna da to pretočim u plaće”, objašnjava Ines
Bukovac Lipovac, direktorica lanca trgovina.
Odluku da minimalna plaća iznosi pedeset posto prosječne i
šezdeset posto medijalne plaće pozdravljaju i sindikati, no
naglašavaju da obitelji bez zaduživanja ne mogu preživjeti ni s
dvije takve.
“Minimalna potrošačka košarica za tročlanu obitelj u ovom
trenutku se kreće negdje oko 7800 kuna. Međutim, nekakva koliko
toliko normalnija košarica tročlane obitelji je 10 i pol tisuća
kuna. Dakle, tu sasvim sigurno ni dvije minimalne, ili medijalna
i minimalna nisu dovoljne za nekakav dostojniji život”, smatra
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Iz Vlade kažu da su u posljednjih 5 godina minimalnu povećali
koliko su mogli.
“Povećali smo je za 1254 kune, a to je 4 puta više nego u
prethodne tri vlade”, kazao je Plenković.
No, iz Glasa poduzetnika im poručuju da se nemaju čime hvaliti.
“Prihodi proračuna za doprinose, za mirovinsko i zdravstveno
svaki mjesec porasti nekakvih 10-ak milijuna kuna. I mi zaista ne
vidimo razlog zbog čega bi se trebao premijer hvaliti time da je
Vlada donijela odluku koju će netko drugi morati plaćati i
isfinancirati”, kaže direktor udruge Glas poduzetnika, Dražen
Oreščanin.
“40 milijardi kuna smo prošli trošak COVID-a. Najveći dio toga su
mjere za očuvanje radnih mjesta gdje je država, Vlada u ime
poreznih obveznika plaćala između ostalog za očuvanje radnih
mjesta u tom istom gospodarstvu”, komentirao je ministar Zdravko
Marić.
S ovih 563 eura u bruto iznosu hrvatski radnici na minimalcu
zarađivat će više od kolega iz Latvije, Rumunjske, Mađarske i
Bugarske. Minimalne plaće od 579 eura u Češkoj, 642 eura u Litvi
ili 1110 eura u Sloveniji, još uvijek su nam nedostižne.