Vlada je ovu mjeru dogovorila s Europskom komisijom, koja godinama upozorava hrvatske vlasti na pretjeranu teritorijalnu i funkcionalnu rascjepkanost zemlje što otežava pružanje usluga i učinkovitost javne potrošnje
Gotovo sto milijuna kuna godišnje Vlada u naredne tri
godine planira utrošiti kako bi motivirala općine na
dobrovoljno funkcionalno povezivanje, bilo da je riječ o
zajedničkom obavljanju pojedinih poslova ili da se doista spoje
i postanu jedna lokalna jedinica.
Naime, prema pisanju
Telegrama, riječ je o svojevrsnom “nagradnom fondu” za one
jedinice lokalne samouprave, koje se dogovore da će, na
primjer, imati zajednički vrtić ili zajedničku komunalnu tvrtku
s jednom administracijom ili, pak, da će se stvarno spojiti u
jednu jedinicu, s jednim načelnikom, jednim
vijećem.
Odluče li se na to, država planira pokriti jednokratne
troškove spajanja ali isto tako općine mogu očekivati
jednokratne kapitalne transfere tijekom pet godina za provedbu
infrastrukturnih projekata na svom području. Odluku o
kriterijima i visini poticaja Vlada planira donijeti u prvom
kvartalu sljedeće godine, a prema pisanju Telegrama, nakon toga
slijedi i objava poziva jedinicama lokalne
samouprave.
Inače, Vlada je ovu mjeru dogovorila s Europskom
komisijom, koja godinama
upozorava hrvatske vlasti na pretjeranu
teritorijalnu i funkcionalnu rascjepkanost zemlje što otežava
pružanje usluga i učinkovitost javne potrošnje.
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada
se obvezala osigurati dostatna proračunska sredstva kako bi se
financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 posto i
funkcionalno spajanje najmanje 40 posto jedinica lokalne uprave
u narednom petogodišnjem razdoblju. No kako će teći njezina
realizacija i hoće li je uopće i biti znat će se ubrzo, kao i
koliko su općine i njihovi čelnici u Karlovačkoj županiji
“otvoreni” za to.
Ponovimo, da je KAportal već na početku
Vladine najave o lokalnom preustroju i funkcionalnom
povezivanju općina u ljeto prošle godine porazgovarao s
lokalnim čelnicima u Karlovačkoj županiji. Tada je tu najavu
rijetko tko pozdravio jer kako su naglašavali, bez financijske
decentralizacije i definiranja nadležnosti u skladu s načelom
supsidijarnosti, niti jedna lokalna reforma nema
smisla.