projekt zeleno

Tko će biti prvi klimatski izbjeglice u Hrvatskoj? ‘Ako se na ovim pordučjima digne razina mora…’

Najnoviji nacrt sporazuma trebao bi pomiriti zahtjeve klimatski osjetljivih nacija, velikih industrijskih sila

Stuart je vlasnik kampa, Becky voditeljica lokalnog hotela, Alan
radi kao ugostitelj. Zajedničko im je što žive i rade u mjestu
Fairbourne na obali Walesa, ali i to što su proglašeni prvim
klimatskim izbjeglicama u Velikoj Britaniji.

“Kada su nam prvi put rekli da će selo poplaviti, to je bila
prilično poražavajuća vijest jer to znači da ćete izgubiti sve za
što ste radili”, kaže Stuart Eves.

Selo Fairbourne ima branu, ali njezino je održavanje procijenjeno
neisplativim pa stanovnike planiraju preseliti. U Velikoj
Britaniji pola milijuna nekretnina već je sad u opasnosti od
obalnih poplava.

Prema procjenama znanstvenika razina mora mogla bi do 2100.
godine narasti od 30 centimetara do čak jednog metra. Iako je
hrvatska obala dosta strma, značajno podizanje razine mora
ugrozilo bi dio hrvatske obale.

“Kad je riječ o poljoprivrednim područjima to su sigurno dolina
Neretve i zaleđe Zadra, to su jako niska područja i ako dođe do
podizanja morske razine onda će doći do poplavljivanja. Mi i sad
imamo poplave na Jadranu u nekim meteorološkim situacijama. Ali
ako se razina mora podigne onda će te poplave biti češće,
dugotrajnije i intenzivnije”, objašnjava Mirko Orlić, klimatolog
i oceanolog

Kada je riječ o međunarodnim dogovorima, poput onih u Glasgowu,
profesor Orlić nije optimist.

“Ono što bi trebalo po meni napraviti, a možda će tehnika to i
relativno skoro omogućiti, da se vidi kol’ko je koja država
odgovorna, a ne kol’ko je obećala da će pridonijeti ili ne
pridonijeti globalnim emisijama, nego da se točno izmjeri – aha,
ovi emitiraju previše, ovi premalo”, tvrdi

Znanstvenici, političari i lobisti COP-a 26 i dalje pokušavaju
precizirati detalje cijelog niza pitanja, a oni pogođeni
klimatskim promjenama ne odustaju samo tako od svojih domova i
života.

“Ostat ću ovdje. Friteze će biti uključene i to će biti to. Dok
voda zapravo ne dođe ovdje dok fizički ne budemo mogli raditi,
nastavit ćemo”, rekao je Alan.

“Nitko neće umrijeti, ali ljudi će izgubiti ono za što su radili
cijeli život”, kazao je Stuart.

Prema UNHCR-u broj ljudi raseljenih zbog katastrofa povezanih s
klimatskim promjenama od 2010. porastao je na gotovo 22 milijuna.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest