Plin u bocama je već poskupio za 30-ak kuna, dok se na proljeće očekujue novo poskupljenje, a u međuvremenu građani ostaju i bez jeftine struje
Plin ili struja, pitanje je sad. Naime, plin u boci je od početka
godine poskupio za 30 posto, pa mnoga kućanstva razmišljaju o
tome je li isplativije kuhati na plin ili struju. Država je
obećala da će cijena plina za grijanje ostati na istoj razini do
travnja sljedeće godine, tako da ovdje dvojbi zasad nema.
No, ovako stoje stvari s plinom u Splitu. Dosad su svi mali
distributeri boca bili za pet do deset kuna skuplji od INA-e, ali
kako je najveća domaća naftna, ali i plinska kompanija, krenula u
poskupljenje, tako su oni odlučili malo “zakočiti”. Prešutni je
dogovor, kaže jedan od desetak splitskih distributera za Slobodnu Dalmaciju, da se
cijena jedne boce zadrži na 140 kuna.
U Zagrebu, boca plina košta od 130 do 140 kuna kod distributera,
a 150 kuna na INA-inim benzinskim postajama. Naravno, i
distributeri prate globalne cijene plina. No, prosječno kućanstvo
mjesečno plaća struju oko 240 kuna, a i plin postaje sve skuplja
stavka.
Poskupjet će i struja
No, poput plina, Europi prijeti i poskupljenje struje, a države
poduzimaju razne mjere kak obi spriječile udar na građane. Ipak,
svi iščekuju nove cijene. “Godinama su iste cijene struje kod
nas. Prosječan račun za struju prosječnog hrvatskog kućanstva
iznosi 240 kuna mjesečno, a u međuvremenu je porasla prosječna
hrvatska plaća, pa sada ispada da jedno kućanstvo iz svojeg
prosječnog budžeta za struju izdvaja tek 3,2 posto”, rekao je
Nenad Kurtović, savjetnik za kupoprodaju električne energije u
splitskoj udruzi Dalmatinski potrošač.
Istaknuo je da je struja postala najmanji režijski trošak u
prosječnom kućanstvu te dodao da i tih 240 kuna treba uzeti s
rezervom, jer troškovi nisu isti u svim dijelovima Hrvatske.
Naime, na sjeveru postoje plinovodi i toplane, čega u Dalmaciji
nema, pa svi ovise više o struji i plinskim bocama.
‘Teret poskupljenja trebalo je podijeliti’
HEP je poduzetnicima od 1. listopada već povisio cijenu struje za
40 kuna, a potom su se poduzetnici dosjetili da to poskupljenje i
naplate poskupljenjem svojih proizvoda.
“To se nije smjelo dogoditi jer su proizveli veći udar na
kućanstva nego da se podigla cijena struje. HEP kupuje struju po
1,5 kunu za kilovat, a kućanstvima prodaje za 45 lipa. To se nije
smjelo dogoditi, teret poskupljenja trebalo je podijeliti na
kućanstva i poduzetnike, ali to je sada već dobilo političku
dimenziju”, govori Kurtović.
Naglasio je kako će struja sasvim sigurno poskupjeti početkom
sljedeće godine. Nije htio procjenjivati koliko bi poskupljenje
moglo biti, no čak i uz poskupljenje plina, teško je očekivati da
će struja ostati najmanji režijski trošak.