Izložba "Svjetlo Božića" akademskog slikara Zagrepčanina Zlatka Čulara otvorena je u Galeriji 'Martin Borković' u Nacionalnom svetištu na Dubovcu. Otvorena je za razgledavanje svakog dana nakon misnih slavlja do korizme.
O izloženim umjetninama govorio je dr. sc. Enes Quien,
povjesničar umjetnosti.
– Kipar Zlatko Čular samozatajan je, nenametljiv, u sebe i svoj
umjetnički rad uronuo umjetnik. Struci, a i dijelu javnosti
najpoznatiji je po najboljemu kiparskom rješenju za spomenik papi
Ivanu Pavlu II. Bio je najtalentiraniji kipar svoje generacije,
ali se nikada nije karijeristički ‘gurao’, nije težio medijskoj i
javnoj slavi, nego je predano uvijek radio u umjetnosti što je
volio i što ga je zanimalo. Zanimalo ga je samo duhovno u
umjetničkom stvaranju i izvedbena kvaliteta vlastite umjetnine.
Izvodio je vitraje, eksperimentirao s materijalima, manje u
skulpturi gdje je bio i ostao rasni figurativac, a svoje
skulpture poput svakog ‘klasičnog’ kipara, izrađivao u glini,
gipsu, bronci i kamenu koliko u slikarstvu, gdje je slikao na
emajlu, a posljednjih godina i na dasci. Na prezentiranoj izložbi
prepoznajemo vrhunsku kvalitetu Čularovih koloristički zasićenih
i bogatih sakralnih prizora slikanih na emajlu ili na dasci, u
vrhunskoj tehnici i ekspresionističkom stilu slobodnog i
uvjerljivog poteza iz kojega izlaze lijepe produhovljene ljudske
svetačke figure – kazao je tom prigodom povjesničar
umjetnosti Enes Quien.
————————————————————————————————————-
ZLATKO ČULAR
Akademski kipar Zlatko Čular rođen je u Dubrovniku 1935. godine.
Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti u Splitu 1952.
godine, pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu,
odsjek kiparstvo, gdje je diplomirao 1957. godine. Iste godine
nastavlja dvogodišnji studij u klasi prof. Antun
Augustinčić.
Od 1959. do 1963. bio je suradnik majstorske radionice Antuna
Augustinčića.
Njegov je rad usko povezan sa kiparstvom i slikarstvom, a
središte ovog rada je ljudski lik. Zaokupljaju ga teme ljudske
patnje, smrti i prolaznosti, a često ga inspiriraju motivi iz
Jame Ivana Gorana Kovačića. Kreiran je u bronci, gipsu i
terakoti, naglašavajući posebnost materijala i snagu ekspresivno
oblikovane mase.
Izlaže od 1960. godine. Sudjelovao je na 60-ak likovnih kolonija
u zemlji i inozemstvu, te organizirao više od 40 samostalnih
izložbi u Opatiji, Splitu, Nürtingenu, Zagrebu, Karlovcu,
Beogradu, Velikoj Gorici, Monnheimeru, Parizu, Rijeci, Lovranu,
Dugom Selu, Golubovcu, Krapina, Osijek itd. Autor je mnogih
poprsja i drugih monumentalnih rješenja.
Dobitnik je mnogih nagrada za svoj umjetnički rad. Godine 1998.
odlikovan je Redom Danice Hrvatske, a 2004. medaljom Mare nostrum
Croaticum. Uz to, dobio je više od 70 nagrada za svoj umjetnički
rad u dobrotvornim i humanitarnim akcijama. Zlatko Čular živi i
radi u Zagrebu.
—————————————————————————————————————-
Dr. Mikšić je zahvalio organizatorima te
posvjedočio kako ovakve aktivnosti, postavljanje i prezentacija
umjetnosti, uvelike doprinose bolje razumijevanju kako božićnih
tako i kršćanskih vrjednota.
Galerija MB za tu je prigodu otisnula i prigodni letak na kojem
je o Čularovim djelima Stanko Špoljarić,
povjesničar umjetnosti zapisao:
“Čular već blistavošću slikarske površine u odabranoj tehnici
emajla sugerira suptilne i stalne svjetlosne nijanse, treptaje
radosti u doživljaju svetih uprizorenja. Slijed slika ove izložbe
nastalih u koncentratu vremena, nadahnut je slikovitim opisom
evanđelista svetog Luke. Božićna zbilja izjednačava krhkost
trenutka i slutnju vječnosti, poetizacijom slikarske geste i
dosegnutog smiraja. Na potki realistične datosti Čular se
prepušta slobodi ekspresionističke stilistike dosežući u
konačnici u nemjerljivosti emocionalnog pulsiranja unutrašnji
mir, sa sastavnicama lirskog i dramatskog. U koncentriranju na
bitno u pojedinom prizoru božićnog poliptiha, anđela Navještenja,
samog malenog Isusa, Svete Obitelji, pastire, kraljeve, Čular je
zadržao strujanje oprostorene širine kadra, tako da komorno i
intimno govori o veličajnosti ikonografske, teološke poruke.
Betlehemska sveta noć postala je i karlovačka sveta noć. U
Nacionalnom svetištu svetog Josipa nedavno je blagoslovljen
monumentalan, umjetnički snažan mozaik (najveći sa sakralnom
tematikom u Hrvatskoj), rad Josipa Botterija Dinija, sa
središnjim motivom Isusova rođenja. I izložba i mozaik estetski
su i duhovni darovi gradu na četiri rijeke”, zapisao je između
ostalog Stanko Špoljarić.
Nazočnima se obratio i mons. Antun Sente ml.
rektor Svetišta i voditelj Galerije te autor izložbe
Zlatko Čular. Izložbu je otvorio dr. sc.
Vlado Mikšić, voditelj Ureda za kulturna dobra
Zagrebačke nadbiskupije, a glazbom ju je obogatila sopranistica
Monika Pranjić, specijalizantica kardiologije u
Krapinskim Toplicama. Sopranistica Pranjić izvela je “O
najljepša” Matije pl. Ivšića i “O holy night / O sveta noć”,
autora Adolphe Charles Adam – Placide Cappeau / Jon Sullivan
Dwight.