Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je visoke smrtnosti u starijoj populaciji pa je tako lani umrlo gotovo 12 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama prije korone
U dvije COVID godine umrlo je 18.000 umirovljenika više od
prosjeka, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da je velika
smrtnost starijih osoba spustila ukupan broj umirovljenika na
najnižu razinu u posljednje četiri godine.
Broj umirovljenika s milijun i 241 tisuću s kraja 2020. godine
pao je na jedan milijun i 232 tisuće koliko je bilo umirovljenika
posljednjeg dana 2021. godine, objavio je Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje.
U godinu dana, ukupan broj umirovljenika smanjio se tako za
približno devet tisuća što je najveće smanjenje otkako se prate
podaci u RH.
Posljednjih trideset godina Hrvatska je konstantno bilježila
povećanje broja umirovljenika pa smo tako 1990. imali tri
zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno gotovo dva milijuna
zaposlenih i nešto više od 600 tisuća ljudi u mirovini. Od 1991.
godine broj umirovljenika se više nego udvostručio, tako da je
danas gotovo izjednačen broj zaposlenih s brojem umirovljenih
radnika.
Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je visoke
smrtnosti u starijoj populaciji pa je tako lani umrlo gotovo 12
tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama
prije korone. Zbog smrti korisnika, lani je prestala isplata
gotovo 61 tisuće mirovina.
Ni prva godina epidemije, kada nije bilo cjepiva, ali su
zatvaranja bila stroža, nije bila toliko pogubna za starije kao
2021. Tijekom cijele 2020. umrlo je oko 55 tisuća umirovljenika,
dok je prije epidemije godišnje u Hrvatskoj umiralo između 48 i
49 tisuća korisnika mirovine.
U dvije godine u Hrvatskoj je tako umrlo oko 18 tisuća
umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u posljednjih
nekoliko godina. Osim korone, na pojačanu smrtnost starijih osoba
vjerojatno su utjecali i drugi faktori kao što su smanjena
dostupnost zdravstvenih usluga, stres, ali i samoća.
Na pojačanu smrtnost starijih vjerojatno je utjecalo i to što
Hrvatska ima i jedan od lošijih udjela cijepljenih u starijoj
populaciji. Osobe koje su lani umrle u prosjeku su koristile
mirovinu dvadesetak godina.
Ukupan broj umirovljenika je znatno pao, no gledaju li se podaci
o ulasku u mirovinski sustav, priljev novih umirovljenika nije se
smanjio u odnosu na prijašnje razdoblje, piše novinarka Večernjeg
lista Ljubica Gatarić.