Problem nastaje, tvrdi dječja psihologinja, kada djeca koja zanemaruju svoje svakodnevne obaveze, prijatelje i vršnjake, te radije biraju društvo interneta
Rezultati najnovijeg istraživanja provedenog među roditeljima i
stručnjacima upozorilo na problem prekomjernog korištenja
interneta od strane djece i mladih u Hrvatskoj.
Udruga roditelja “Korak po korak” predstavila je rezultate prema
kojima za roditelje postaje posebno teško biti uzor djeci po
pitanju korištenja interneta na kvalitetan i razuman način.
Naime čak i 40 posto odraslih u EU nema dovoljno digitalnih
vještina, pa čak i oni koji posjeduju stvarno znanje digitalnih
vještina često nemaju stav da ih u potpunosti iskoriste, podaci
pokazuju kako samo 2% digitalno kompetentnih može pokazati
kritičko razmišljanje tijekom pretraživanja informacija na mreži.
O ovom problemu, upitali smo dječju psihologinju Žanu Pavlović
koja vjeruje kako djeca danas prekomjerno koriste Internet.
”Čak i djeca predškolske dobi preko sat vremena dnevno koriste
Internet. U svakom slučaju treba ograničiti vrijeme koje djeca
provode na internetu jer to za njim ima višestruke posljedice”,
kazala nam je Pavlović.
No jednako tako, dječja psihologinja svjesna je kompleksnosti do
koje je došlo u odgoju djece zbog pandemije i prebacivanja
nastave online.
”U vrijeme ove pandemije nam je bilo važno da djecu usmjeravamo
da tableta i kompjutera odrađuju neke obaveze i školske zadatke,
a to isto smo djeci zabranjivali prije pojave same pandemije”,
komentirala je Pavlović.
Danas se sve više klinika u svijetu okreće problemu ovisnosti o
internetu i internetskim igricama, ne samo u dječjoj, već i u
odrasloj dobi, pojašnjava Pavlović. Problem nastaje, tvrdi dječja
psihologinja, kada djeca koja zanemaruju svoje svakodnevne
obaveze, prijatelje i vršnjake, te radije biraju društvo
interneta ili video igrica.
”Roditelji često jako kasno prepoznaju da je ovo veliki problem.
Češće se obraćaju psihologu radi drugih posljedica koje ima
učestalo igranje video igrica i ovisnost o internetu. Kao što su
problemi s koncentracijom, loši socijalni odnosi, zanemarivanje
školskih obaveza, neuspjeh u školi i agresivnost”, rekla je
Pavlović.
Zato kaže, kada uzima anamnezu, prije rada s djetetom, obavezno
pitanje je ‘koliko vremena provodi igrajući video igrice ili na
internetu’. Sve su češći slučajevi da dijete ode u posjet
prijatelju, no ni jedan ni drugi ne odvajaju pogled od
ekrana.
”Preporuka pedijatrijskog društva je da dijete nikako ne koristi
ekrane u prve tri godine života. Mozak se razvija ne do treće ili
šeste, već do 21. godine života. Zato bi trebalo igrice strogo
kontrolirati i gledati kakvi sadržaji su u samim igricama”,
upozorila je dječja psihologinja.
Naravno, na internetu postoje i poželjni sadržaji, rekla je
Pavlović. No kako ipak treba izbjegavati igrice koje su nasilne,
jer neke od njih u sebi imaju podražaje kakvih u realnom svijetu
nema.
”One izazivaju brze i impulzivne reakcije kod djece, te
izazivaju ovisnost. Osobito kod djece koja su anksiozna i
povučena, koja teško stvaraju prijateljstva u stvarnom svijetu,
za njih virtualni svijet nudi puno više mogućnosti za druženje”,
pojasnila je Pavlović.
”Posebno bih naglasila kako roditelji, osobito majke dosta
vremena provode na internetu i jako malo su sa svojoj djecom u
osobnom kontaktu”, upozorila je dječja psihologinja.
Uz to, ponudila je par prijedloga kako cijela obitelj može
provoditi manje vremena na internetu. Primjerice, može se uvesti
dan bez ekrana, kao i ručak bez mobitela jer nije obavezno biti
dostupan 24 sata na dan.