Posebno za osobe osjetljivih dišnih puteva, to bi bilo vrlo značajno. Ali, značaj ovog otkrića još je dalekosežniji, čak i onkraj zloglasnog SARS-a, smrtnosti 10%
Sveučilište u Ulmu objavilo je da najnovije istraživanje njihovih
i znanstvenika sa Sveučilišta u Amsterdamu pokazuje da cjepiva
protiv COVID-a 19 kod ljudi dovode do povećanja onih obrambenih
sustava u organizmu koji štite od prehlade.
Istraživanje je provedeno na malom broju ispitanika, ali
rezultati upućuju na značajne rezultate.
Sveučilišno priopćenje na početku konstatira da sva cjepiva
protiv COVID-a koja su odobrena za korištenje u Europskoj uniji,
učinkovito štite od teških i smrtnih posljedica zaraze novim
koronavirusom svih varijanti. To je opće mjesto u znanosti.
Riječ je, međutim, o tome da, osim koronavirusa SARS-CoV-2,
čovječanstvom kruži još daljnjih šest koronavirusa, koji
izazivaju od relativno bezazlenih, iako nekad neugodnih,
prehlada, pa sve do po život opasnih SARS-a i MERS-a. Profesor
Frank Kirchoff, voditelj Instituta za molekularnu virologiju na
Sveučilištu u Ulmu, objašnjava što to znači:
“Različiti koronavirusi imaju sličnu građu šiljak proteina, kojim
se virus veže na (ljudsku) stanicu i time mu omogućuje da je
zarazi. Sva COVID cjepiva koriste pri imunizaciji taj protein kod
SARS-CoV-2.”
Znanstvenici su, polazeći od tako utvrđenih činjenica, krenuli
istraživati povećava li onda cjepivo protiv COVID-a istodobno i
imunološki odgovor tijela čovjeka na uzročnike prehlada.
Istraživanje su proveli na 24 dobrovoljca.
Prve uzorke krvi uzimali su im prije prve doze kombiniranog
cijepljenja AstraZenecom i BioNtechom. Druge uzorke krvi uzimali
su im dva tjedna nakon što su im dali drugo cjepivo, odnosno
nakon što su dvama cjepivima u tom trenutku ispitanici bili
potpuno imunizirani od COVID-a.
Uspoređujući druge s prvim uzorcima, tražili su protiv kojih sve
koronavirusa se ispitanicima povećao imunitet. Preciznije,
pratili su kako se koji virus replicira u uzorcima krvi, odnosno
pratili su proizvodnju virusnog genetskog materijala i proteina.
Prvi uzorci su pokazali da su svi ispitanici već i prije prvog
cjepiva pokazivali neutralizirajuću sposobnost protiv
koronavirusa koji uzrokuju prehladu (hCoV-OC43 i hCoV-NL63, te
hCoV-229E). Iako, kod ovog potonjeg imunitet ispitanika pokazao
se da je nešto slabiji.
Uzorci koje su im uzeli nakon što su ispitanici primili drugo
cjepivo, pokazali su bitno veću otpornost na te iste
koronaviruse.
Znanstvenici su utvrdili da je kod ispitanika nakon cijepljenja
protiv COVID-a porastao imunitet i na uzročnike prehlade, i to
između 1,5 i četiri puta, ovisno o koronavirusu. Utvrdili su,
također, da su antitijela koja su se razvila neutralizirajuće
djelovala i SARS-CoV-1.
Riječ je o uzročniku SARS-a koji je od 2002. do 2004. također
zadavao glavobolje znanstvenicima i zdravstvenim vlastima diljem
svijeta. Iako uzročnik te respiratorne bolesti, soj koji je inače
vrlo blizak uzročniku COVID-a danas, nije pokazivao takvu
zaraznost kao COVID, SARS je tijekom osam mjeseci vrhunca
epidemije pokazao smrtnost od oko 10 posto, što je užasno puno.
Ukupno je od oko 8000 službeno utvrđenih slučajeva, od SARS-a
umrlo 774 ljudi.
Rezultate najnovijeg istraživanja prenio je i Oxfordov žurnal
Clinical Infectious Diseases. Kirchhofov kolega Janis Müller,
koji je također sudjelovao u istraživanju, rekao je za članak
objavljen na stranicama Sveučilišta u Ulmu da studija pokazuje da
cjepivo protiv COVID-a doista dovodi do povećanja imuniteta
protiv sezonskih prehlada.
Jednu stvar ipak tek trebaju utvrditi, kazao je.
“Postavlja se pitanje reagiraju li antitijela protiv šiljak
proteina SARS-CoV-2 unakrsno i na druge koronaviruse”, rekao je
Müller, misleći na direktan udar antitijela na šiljak proteine i
drugih koronavirusa, “ili djeluju tako da reaktiviraju već
postojeće B-limfocite protiv koronavirusa prehlade.”
Ovaj znanstvenik, također sa sveučilišnog Instituta za
molekularnu virologiju, kazao je da preliminarni podaci do kojih
su došli, ukazuju na to da ovaj drugi slučaj “igra relevantnu
ulogu”.
Znanstvenici ne smatraju da bi cjepiva protiv COVID-a mogla
pružati potpunu zaštitu protiv virusa prehlade. Za takvu zaštitu
imunitet kojega su utvrdili bio bi vjerojatno još uvijek preslab.
Bio bi, međutim, istodobno više nego dovoljan ublažiti težinu
udara koronavirusa uzročnika prehlade na dišne puteve.
Smanjivalo bi se trajanje prehlade, težina simptoma i učestalost
obolijevanja od prehlade. Za osobe s osjetljivim dišnim organima
ili s kroničnim poteškoćama sustava disanja, to bi bila vrlo
dobra vijest.
Daljnje istraživanje ići će u smjeru da se utvrdi u kolikoj mjeri
bi se ublažilo trajanje i težina simptoma pri prehladi.