'Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupili 23 posto, a za plin 79 posto', kazao je premijer
Premijer Andrej Plenković predstavito je u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici paket mjera za ublažavanje rasta cijena
energenata. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i
ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i
održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga
sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te
ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Premijer je uvodno kazao da je globalni porast cijena energenata
izazvao val poskupljenja u Europi.
“Cijena plina u Europi raste iz nekoliko razloga. Ovo su četiri
točke koje su relevantne – prvo zbog veće potražnje nakon
covid-krize i spremnosti nabavi plina po većoj cijeni u državama
Azije, drugi je razlog Rusija koja je najveći dobavljač i ima
smanjenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju, u
Europi dolazi do veće potražnje uslijed oporavka i hladnijih
zima. 43 posto europskog plina dolazi iz Rusije, 23 posto iz
Norveške, 11 posto iz Alžira, putem terminala LNG u EU dolazi 20
posto plina iz Katara i SAD-a, dio dolazi iz Azerbejdžana, dio iz
Libije. Europa uvozi 61 posto ukupnih energetskih potreba i 90
posto plina koji čini 21 posto energetske potrošnje”, kazao je
premijer.
“Opskrba plina ide 77 posto plinovodima, 23 posto brodovima kroz
LNG terminal”, kazao je premijer.
Premijer je kazao da je prosječna cijena plina za kućanstva u EU
je 120 mW/h, 2.8 puta veća nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smo
imali sustav u kojem su cijene regulirane godinu dana.
“Da Vlada ne donosi ovaj paket mjera i da nema ove intervencije,
od 1. travnja računi za struju bi poskupili 23 posto, a za plin
79 posto”, kazao je premijer.
Vladin paket, kazao je premijer, vrijedan je 4,8 milijardi kuna
te se odnosi na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike.
“Univerzalan je jer je usmjeren svim korisnicima. Ublažavamo rast
cijena električne energije”, kazao je premijer te dodao da će HEP
podnijeti dio tereta.
Kazao je da će nakon paketa električna energija umjesto 23 posto
rasti za 9,6 posto, a plin umjesto 79 posto rast će najviše do 20
posto.
“Prosječan godišnji račun za struju za kućanstvo je 3400 kuna. Da
ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4182 kune
prosjeka u godini dana, a s našim mjerama narast će za 325 kuna”,
kazao je premijer.
Kazao je i da su mjerama uštedjeli građanima 457 kuna.
“Ograničenjem porasta naknada za električnu energiju, prije svega
se to odnosi na HEP, rasteretit će se kućanstva za 460 milijuna
kuna, toliko manje za HEP”, kazao je premijer.
Kazao je i da PDV na plin se spušta na 5 posto.
Premijer je kazao da se potpore građanima odnose na sva kućanstva
koja koriste plin, a iznos potpore je po računu 10 lipa po
kilovatsatu te da je to oko 20 posto projicirane cijene od 66
eura po megavat satu.
Premijer je kazao da se potpore građanima odnose na sva kućanstva
koja koriste plin, a iznos potpore je po računu 10 lipa po
kilovatsatu te da je to oko 20 posto projicirane cijene od 66
eura po megavat satu.
“Iznos popusta iskazuje se na računu posebnom stavkom.
Opskrbljivači zahtjev za nadoknadu za popust šalju Ministarstvu
gospodarstva koji to podmiruje svaki mjesec od travnja 2022. do
ožujka 2023. Trošak mjere je 600 milijuna kuna, a financiranje će
se osigurati prodajom emisija jedinica stakleničkih plinova na
dražbi, trgovanjem ETS-om”, kazao je premijer.
Govorio je i o potpori za mikro, male i srednje poduzetnike s
prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 gigavatsati.
“Iznos potpore je 15 lipa po kilovat satu, to je oko 22 posto
projicirane cijene od 89 eura po megavat satu. Ostvaruje se
vaučerom na iznos potpore male vrijednosti. Poduzetnici će se
prijavljivati za potporu kroz aplikaciju HAMAG BICRO koja donosi
odluku o potpori, a vaučer je procijenjen na osnovi pojedinačne
referentne godišnje potrošnje”, kazao je premijer.
Premijer je govorio i o poreznom rasterećenju. PDV na plin i
toplinsku energiju se trajno smanjuje s 25 na 13 posto. Kazao je
i da se PDV na plin smanjuje s 25 na 5 posto od 1. travnja 2022.
do 31. ožujka 2023. PDV na briket, ogrjevno drvo, spušta se s 25
posto na 13 posto.
PDV na hranu od 13 posto, koja postoji na svježe meso, ribu,
jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove
u poljoprivredi spušta se s 13 na 5 posto.
Kazao je i da se PDV na maslac i margarin smanjuje s 25 posto
smanjuje na 5 posto. PDV na higijenske uloške i tampone smanjuje
se s 25 na 13 posto, kao i ulaznice za kulturu i sport.
Premijer je govorio o socijalnim naknadama za
najugroženije.
“Socijalne naknade za ugrožene kupce energenata, kao što smo
rekli postoji trenutno sustav gdje dio najugroženijih građana
dobiva vaučer od 200 kuna za troškove struje. Riječ je o
naknadama koje se odnose na korisnike zajamčene minimalne
naknade, to je 51 tisuća osoba, tu smo naknadu podigli s 800 na
1000 kuna. Korisnici osobne invalidnine i njihovi članovi
kućanstava, riječ je o 40 tisuća osoba, kad je počeo naš mandat
naknada je bila 1250 kuna, podignuli smo je na 1500 kuna, a u
zadnjem paketu reforme socijalnog sustava naknadu smo podignuli
za 1750 kuna”, kazao je premijer.
“Uz postojeći vaučer za struju uvodi se i vaučer za plin, a
mjesečni iznos naknade podiže se s 200 na 400 kuna. Ako netko od
sugrađana u toj kategoriji dobije računa za struju i plin koji
skupa iznosi 370 kuna, taj vaučer će se iskoristiti u iznosu od
370 kuna. Ako im je račun 410 kuna, 400 kuna je subvencija,
platit će 10 kuna”, kazao je premijer.
Pruža se i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga,
kazao je. Cilja se na pravne osobe, njih je 1100, u okviru kojih
se skrbi za 40 tisuća korisnika, a oni će dobiti mjesečnu naknadu
od 1000 do 4000 kuna. Riječ je o pružateljima usluga smještaja
organiziranog stanovanja i boravka.
Naknada će, kazao je premijer, biti dostupna udomiteljskim
obiteljima. mjesečna naknada od 400 kuna bit će dostupna za 2570
udomiteljskih obitelji i 4000 korisnika.
Govoreći o umirovljenicima, premijer je kazao da će oni dobiti
jednokratnu naknadu.
Umirovljenici koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će naknadu
od 1200 kuna, oni koji primaju od 1500 do 2000 kuna dobivat će
naknadu od 900 kuna, oni koji primaju od 2000 do 3000 kuna
dobivat će naknadu od 600 kuna i oni koji primaju od 3000 do 4000
kuna naknadu od 400 kuna.
Premijer je kazao da je Vladin paket mjera sveobuhvatan te da
značajno ublažava rast cijena plina, struje, hrane i drugih
potrepština.
“Paket je univerzalan i solidaran, a posebno je usmjeren na
najugroženije skupine stanovništva”, kazao je.
Na novinarsko pitanje kako će se osigurati da smanjenje PDV-a
dovede i do smanjenje cijena, ministar financija Zdravko Marić je
kazao da spuštanje PDV-a ne mora koincidirati sa spuštanjem
cijena proizvoda.
“Svjesni smo tih okolnosti i činjenice da smo tržišno
gospodarstvo. Želimo da stopa PDV-a bude reflektirana i u cijeni.
Održali smo sastanke sa socijalnim partnerima, sindikatima i
predstavnicima umirovljenika. Svi su iskazali pitanje slično
vašem, da ovo smanjenje PDV-a bude pretočeno u smanjenje cijena.
Mislim da svi prepoznaju našu namjeru”, kazao je Marić.
Ministar Tomislav Ćorić je odgovorio koji su instrumenti da
trgovci smanje cijenu hrane kad se smanji PDV.
“Nisam siguran da sam to rekao, ali logika je bila da ćemo
utjecati na to da ne dođe do iznadprosječnog porasta cijena.
Razgovor je išao u tom smjeru. Tržište u Hrvatskoj za širok
asortiman dobara i usluga je raznoliko s realtivno velikom
konkurencijom i vjerujem da ćemo imati potporu udruga za zaštitu
potrošača. Ukoliko vidimo da postoje subjekti koji će ići s
porastom cijena, to ćemo detektirati i one koje detektiramo kao
one koji su bez razloga išli s porastom cijena dobara, da budu
označeni”, kazao je Ćorić.
“Apel svim akterima na tržištu. Mi smo tržišna ekonomija. Ovi
trenuci zahtijevaju odgovornost svih aktera. Ovo je okolnost u
kojoj se zahtijeva i društvena odgovornost i solidarnost. Svi
akteri koji postoje sada u razdoblju pred nama neka dignu glas da
se vidi tko je taj koji želi profitirati na ovoj situaciji, da
zarađuje više nego što bi bilo etično u ovom trenutku. Tu svi
imamo ulogu, pa i informacije u javnom prostoru”, kazao je
Plenković.
Na pitanje zašto nisu uvedeni kontrolni mehanizmi za proizvode za
koje se smanjuje PDV, barem za one koji se smanjuju na 5
posto,premijer je kazao da Vlada šalje poruku te da se odriče tih
sredstava u proračunu.
“Tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da prati cijene i da
prati aktere, najlakše je to onda objaviti. Ako se netko bavi
usklađivanjem cijena onda je to kartel. Postoje instrumenti u
zakonu i za to”, kazao je Plenković.
Na pitanje je li smanjenje PDV-a trajno, ministar Marić kazao je
da je samo plin smanjen za idućih 12 mjeseci, a za ostalo se može
reći da je trajna mjera.
“Prije 30 godina smo donijeli odluku da ne možemo utjecati na
cijene i formiranje cijena. Maloprodaja hrane je jedan od
najkonkuretnijih segmenata našeg gospodarstva. To je preduvjet da
efekti ovoga mogu biti predočeni. Nije porezni dio jedini koji
utječe na formiranje ukupne cijene. Pojedine artikle, kolika je
cijena svinjetine, maslaca, suncokretovog ulja, ćemo pratiti i
utjecati i djelovati da lovaca u mutnom bude što manje”, kazao je
Marić.
Kazao je i da smanjenje PDV-a starta 1.4., ali da prvo treba sve
proći kroz Sabor.
Marić je komentirao dizanje naknade pošte, FINA-e te prešutne
minuse.
“Svaki od aktera spomenutih treba isto tako dobro razmisliti i
vidjeti i cjelokupni društveni moment u kojem se nalazi. Nikog ne
poznam dobro u smislu današnje ili skorašnje odluke da nešto
povećaju da bi mogao nešto komentirati. Moramo pokazati
solidarnost i odgovornost”, kazao je Marić.
“FINA i Pošta su institucije u vlasništvu RH i vidjet ćemo pomno
o čemu se radi”, dodao je.
“Što se tiče prešutnih minusa, dulje vremena traju naši napori da
to reguliraju u smislu da se napravi mjera koja će značiti
povaratak instituta dopuštenog minusa koji je u nekom trenutku iz
određenih razloga skliznuo kompletno u segment prešutnih
prekoračenja”, kazao je Marić.
Ministar Marić kazao je i da u ovom trenutku nema potrebe za
rebalansom proračuna te da sve obveze mogu biti izvršene u
zadanom okviru.
“Što će biti u nastavku godine to ćemo vidjeti. U ovom trenutku
nema potrebe za rebalansom”, kazao je.
Na pitanje što će biti s poduzetnicima koji već sad dobivaju veće
račune za plin te planiraju li se mjere za opskrljibvače,
premijer je kazao da će svi dobivati plin i da on neće
nestati.
Ćorić je pak kazao da je do problema, koji nastaju u dijelu
opskrbe, došlo zbog toga što za poduzeća nije na vrijeme
nabavljena dovoljna količina plina.
“Kao Vlada ne možemo izravno utjecati na pozicije sektora
poduzeća jer to nije u skladu sa zakonima Europske komisije.
Sufinanciranje cijene plina prema poduzećima do 10 gigavatsati
potrošnje bit će odrađen u skladu s pravilima Europske komisi”,
kazao je.
Aladrović je komentirao naknade za umirovljenike te kazao da će
provedba ići preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje.
“Neće biti potrebne prijave osim za one koji imaju i inozemne
mirovine da bi se utvrdio ukupan iznos tih mirovina”, kazao je te
dodao da se slično proveo i COVID dodatak.
“Isplate će krenuti krajem travnja ili početkom svibnja, a oni
koji imaju inozemne mirovine i morat će ih dokazivati, to će biti
eventualno mjesec dana odgode”, kazao je Aladrović.