Divljanje cijena energenata potaknulo je mnoge da razmisle o alternativnim vrstama grijanja
Izračuni energetskih stručnjaka pokazuju da za solidno grijanje
osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata
godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije.
Tportal je usporedio izdatke
za različite energente (plin, struja, loživo ulje, drvo, peleti,
gradska toplana) potrebne za proizvodnju tražene količine od
20.000 kilovata. Prilikom izračuna uzet je u obzir najavljeni
rast cijena struje i plina te smanjenje PDV-a.
Naravno, stvarna potrošnja može znatno odstupati od procijenjenih
iznosa, ovisno o mjerama štednje koje provodi kućanstvo i drugim
faktorima (izolacija, sustav grijanja, stanje uređaja za grijanje
i sl.). Kada je riječ o drvu, cijene variraju ovisno o vrsti drva
i lokaciji kućanstva.
Toplana
Trenutno se najpovoljnije griju potrošači priključeni na
zagrebačke gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva.
Cijena kilovata energije iz toplane sa svim nametima kreće se oko
0,25 kuna, što znači da za 20.000 kilovata energije treba
utrošiti 5000 kuna. No, u nekim gradovima cijene kilovata penju
se do 0,6 kuna pa grijanje može biti i više nego dvostruko
skuplje od zagrebačkog.
Plin
Potrošači koji koriste gradski zemni plin izbjegli su velik
cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Kada se uzme u obzir
projicirani rast cijene plina na 38 lipa po kilovatu, godišnji
trošak grijanja penje se na 7600 kuna, što je i dalje povoljnije
od većine drugih energenata.
Drvo, peleti i lož ulje
Za sezonu grijanja potrebno je 25 metara cjepanica ili četiri
tone peleta, što po trenutnim cijenama stoji oko 8000 kuna.
Konačna cijena za drva nešto je viša jer treba dodati troškove
dopreme i piljenja.
Među skupljim energentima za grijanje je lož ulje, čija je cijena
trenutno 6,82 kune po litri, pa za mirnu sezonu grijanja treba
osigurati 13.695 kuna.
Struja i ukapljeni plin najskuplji
Poslovično skupo griju se oni koji u kućama imaju grijalice ili
radijatore na struju. Prosječni kilovat struje nakon najavljenog
poskupljenja, uz uvjet da se podjednako koriste viša i niža
tarifa, stajat će oko 0,83 kune, što znači da se godišnja
potrošnja penje na 16.600 kuna.
Ukapljeni plin u spremnicima nekad je bio povoljna opcija za
zagrijavanje kuća, ali sada više nije isplativ. Zbog snažnog
rasta cijena ovog energenta, koji nije uključen u Vladine
subvencije, ova opcija postala je najskuplja. Za zagrijavanje
stambenog prostora veličine 100 kvadrata ukapljenim plinom
potrebno je godišnje izdvojiti 18.283 kune, što je znatno više od
troškova grijanja na kruta goriva, piše tportal.