Po sedam prijava stiglo je u kategorijama "Zelenilo" i "Zrak".
I u pandemijskoj godini aktivan je bio Zeleni telefon udruge Eko
Pan, a građani su ga pozivali 57 puta. Zanimljivo, pozivi nisu
stizali samo iz Karlovačke županije, već je 7 poziva stiglo i s
područja Ličko-senjske županije.
Gledano po kategorijama poziva, daleko najviše ljudi zvalo je
zbog problematike vezane uz otpad i vode.
Prijave iz kategorije “Otpad” uglavnom se odnose na nepropisno
odbačeni otpad u okoliš te traženje informacija o mjestima
zbrinjavanja određenih vrsta otpada.
Kada su u pitanju prijave iz kategorije “Vode”, građani su
iskazali zabrinutost zbog dovođenja građevinske mehanizacije u I.
zonu sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, prijavili zamućenje
rijeka Slunjčice i Korane, ispuštanje sadržaja septičkih jama u
okoliš, ispuštanje vode iz privatnih bazena u Mrežnicu, te
tražili informacije o planu ispuštanja vode iz HE Lešće.
Po sedam prijava stiglo je u kategorijama “Zelenilo” i “Zrak”. U
prvoj su pozivi većinom bili iz Karlovca i ticali se uređenja
javnog prostora bez uzimanja u obzir glasa građana (Naselje Marka
Marulića, Aleja hrvatskih branitelja…), dok su u drugoj
kategoriji pozivi stigli sa sedam različitih lokacija, a na
poseban problem ukazala je prijava za neugodne mirise koji se
šire iz odloženog stajskog gnojiva, za koju, čini se, ne postoji
niti nadležna služba niti određen propis te se prijavitelje
upućuje probleme ove vrste sa susjedima rješavati putem nadležnog
suda.
Prijave u kategoriji “Rudarenje” odnosile su se na
prostorno-plansku dokumentaciju jedinica lokalne i regionalne
samouprave čije su izmjene i dopune predviđale ponovno
aktiviranje eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Dok se u
slučaju kamenoloma Japaga u Plaškom čini da je građanska
inicijativa urodila plodom, u slučaju kamenoloma Kremešnica
Lasinjska javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš te javno
izlaganje Studije bili su prolongirani, tako da se ishod još
uvijek iščekuje.
U kategoriji “Šume” građani i dalje prijavljuju štetne prakse
održavanja vegetacije uz ceste i gospodarenje šumama od strane
nadležnog trgovačkog društva koje se s pravom mogu
okarakterizirati kao destruktivne i neodržive.