Upravo na 1. ožujak, Međunarodni dan civilne zaštite,
predstavljen je pozicijski dokument “Potrebe i preporuke za
djelovanje u kriznim situacijama 2022”, izrađen u sklopu
provedbe projekta “Suradnjom i praksom do održive zajednice” koji
KA-MATRIX – udruga za društveni razvoj od prošle godine
provodi s udrugama Eko Pan i Avadhuta. Projekt je
pokrenut s ciljem jačanja povezanosti organizacija civilnoga
društva koje djeluju na lokalnoj razini te
implementacije djelovanja iz praksi drugih udruga,
inicijativa i pojedinaca u kriznim situacijama poput potresa
iz 2020. godine i pandemije COVID19 koja još
uvijek traje.
Dokument je nastao kao produkt radionica mapiranja potreba
organizacija civilnog društva i lokalne zajednice održanih
tijekom 2021. i 2022. godine te načinima odgovora i
djelovanja u kriznim situacijama. Na radionicama su sudjelovali
predstavnici/ce udruga KA-MATRIX, Eko Pan, Avadhuta, Naš Turanj,
ZMAG, ROMB, HPD Martinšćak, Udruga veterana satnije Rebels,
Udruga invalida rada Duga Resa, Saveza udruga KAoperativa i
predstavnice Ministarstva unutarnjih poslova / Ravnateljstvo
Civilne zaštite.
U posljednje vrijeme svjedočimo povećanoj izloženosti lokalnih i
nacionalnih zajednica udarima iznenadnih nesreća i katastrofa
zbog čega su sudionici, predstavnici udruga i Civilne zaštite,
mapirali trenutno stanje te predložili načine doprinosa jačanju
zajedničkih kapaciteta u gradu i županiji.
Rezultati mapiranja potreba objedinjeni su u dokumentu s
preporukama Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji kako bi se
doprinijelo pravovremenom i učinkovitom odgovoru na potrebe
zajednice u kriznim situacijama.
Prilikom osmišljavanja pozicijskog dokumenta praćena je promjena
paradigme u pristupu rizicima na razini Europske Unije te odmak
od tradicionalnog “institucionalnog pristupa” ka sveobuhvatnom i
aktivnom – sinergijskom djelovanju čitave zajednice (“community
based response and recovery”).
U prvom dijelu dokument se osvrće na kratkotrajne mjere oporavka,
neposredno nakon kriznog događaja ili nekoliko dana do nekoliko
mjeseci trajanja krizne situacije, kroz sve segmente od
upravljanja krizom, preko smještaja, zdravstva, prehrane,
transporta i infrastrukture sve do informiranja i
komunikacije.
U drugom dijelu dokument predlaže dugotrajne mjere oporavka (za
šest mjeseci i više nakon krizne situacije), gdje se nastavlja
voditi računa o segmentima iz prvog dijela, ali se uključuju i
drugi kao što su obrazovanje, gospodarstvo i kulturne i društvene
aktivnosti.