ŠTO NAS ČEKA?

Koliko ćemo u budućnosti plaćati gorivo: ‘Cijena će pasti, ali nažalost ne više na 11 kuna za litru

Na pitanje kako to da cijene goriva ne padaju tako brzo kad padne i cijena barela, ovaj stručnjak odgovara: 'Ima li špekulacije? Sigurno. I koriste li to trgovci? Sigurno. '

https://vijesti.rtl.hr/video/486044/dekan-rudarsko-naftnog-fakulteta-o-cijeni-goriva-cijena-ce-pasti-ali-nazalost-ne-vise-na-11-kn-l/%20/?autoplay=true&src=kaportal_hr

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ing. Vladislav Brkić gostovao je u RTL Direktu te rekao da bi cijene goriva, koje su sad na rekordnoj visini, ipak mogle pasti u neko skorije vrijeme. 

Svi se čudimo cijenama, barel pojeftinjuje, sad je oko 100 dolara, koliko će gorivo zbog toga pojeftiniti? 

Teško je to reći, ali inženjeri su optimisti. Mi smo u energetski nezapamćenoj krizi već dvije godine, od pojave COVID-a. Danas nema niti jedan stručnjak i komentator koji ima kuharicu ili formulu pa će reći točan izračun. Od prošlog je tjedna barel je pao sa 125-127 dolara na 100 dolara.  Za očekivati je da će se naredni tjedan, pored uredbe Vlade koja je najavljena za četvrtak, cijena dodatno smanji i na hrvatskom tržištu. 

Znači, 50 lipa od Vlade i još 50 lipa od pada cijene barela?

Nek bude još 50 i bit će dobro. 

Trebamo li s vremenom, unatoč Vladinim mjerama, očekivati sve skuplje gorivo? Ako i prestane rat u Ukrajini, je li realno da se cijene vrate na predratne razine, na 11 kuna po litri goriva koje smo imali u listopadu?

Nažalost, ne. Ne očekujem da će cijena pasti ispod 11 kn/l. COVID kriza poremetila je naftno tržište, a tu je i najava EU da se odmakne od velike ovisnosti od ruskih energenata i tu je veliki upitnik. Tu je i već primijenjeni embargo na uvoz nafte prema SAD-u. Dakle, odgovor je – vrlo teško. 

U RTL-u smo imali analizu da su pola cijene goriva državni nameti. To su trošarine i PDV. Vlada, očito, ima prostora za dodatno pojeftinjenje. Ali to bi značilo i manje novca na državni proračun?

Koliko vidimo Vlada svaki tjedan izvlači džoker iz rukava i možda je to pametna politika. Ali moramo razmišljati i na standard građana koji su pogođeni visokim cijenama derivata i može biti posljedica i smanjenje potrošnja goriva. U Petrokemiji vidimo da su ugasili dio proizvodnje gnojiva zbog visoke cijene plina. Plin nije samo gorivo nego i sirovina, puno je aplikacija i domino efekta koji će se pojaviti.
 
Odnos cijena barela i goriva? Kada cijena barela skoči, skoči i cijena gorivu, ali kad barel pojeftinjuje, dugo čekamo to smanjenje cijene goriva i ono ne bude baš takvo?

Rekli bi hrvatski “as usual” (po običaju engl). Neću ulaziti da postoji spekulacija između pojedinih distributera, dogovora kao u području telekomunikacijama. Ja vjerujem da država to prati. Ako ste uzeli tanker za 100 dolara, onda ga morate prevesti od točke A do točke B, bilo vodenim puten ili cjevovodima. Nafta dolazi u rafineriju, tek tad ga obrađuje. Vremenski je odmak. Ima li špekulacije? Sigurno.  I koriste li to trgovci? Sigurno. 

Statistika kaže da imao dvostruko manje automobila od ljudi. Očekujete li da bi ljudi mogli još više odustati od automobila te više koristiti javni prijevoz?

Slažem se da nam svima treba da malo više hodamo i koristimo javni gradski prijevoz. Ali ovdje se događa nešto tipično hrvatski – nešto se dogodi i hajdemo to rješavati. Evo, u glavnom smo gradu, kakva je strategija prometnog razvoja grada, gdje su gradske željeznice, gdje su uređene i sigurne biciklističke staze? Vidite da danas su električni automobili vrlo opasni u prometu. Gdje su ostale stvari koje treba riješiti? Ali ne treba građane smo kažnjavati, nego i potaknuti. Hipotetski, ako u petak ja i vi idemo u Zadar, zašto ne bi dobili benefit da idemo jednom automobili i da cestarina bude manja?

Plin je već poskupio za 20-ak posto, Vlada je reagirala, cijene bi bile veće. Čeka li nas dodatno poskupljenje?

Mene više brine hoćemo li imati dovoljno plina. Sva sreća da imamo strateški objekt LNG, ali mnogi zaboravljaju na podzemno skladište Okoli. Ali ono ne treba samo služiti za skladištenje plina i povlačenje plina, dakle za trgovinu. Dio kapaciteta mora država kontrolirati, proglasiti ga strateškim i u kriznim situacijama, bilo slabe dobave ili visokih cijena,  tržište nekako kontrolirati. Nemojmo zaboraviti na nova skladišta plina koja se planiraju. 

EU do 45 posto plina uvozi iz Rusije. Je li moguće zabraniti ga u potpunosti?

Ja se nadam da Europska komisija zbog ovakve odluke neće doći na komisijski ispit i pasti. Nadam se da je politička odluka donesena na temelju podloge, a mogu je dati stručnjaci inženjeri. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest