Rat u Ukrajini utjecao je i na rad mjenjačnica. Otkako je počela
ruska invazija, gužve u mjenjačnicama diljem zemlje – Hrvati
masovno kupuju eure
Kao da sutra ne postoji – gužve u mjenjačnicama u Hrvatskoj traju
danima.
“Posla ima dosta, a valuta se kupuje kao što se kupuje ulje po
dućanima”, kazala je prodavačica Sanja Dadasović za RTL.
Ovakvu navalu ne pamte. Promet je zadnjih dana skočio i do 50
posto. Ne kupuju se samo euri.
“Neki dan smo imali gospođe koje su kupovale i dinare, i češke
krune, i poljske zlote što je nama u redu, međutim ogromna je
potražnja za eurima. Mislimo da ljudi vade svoje rezerve”, kazala
je Ankica Jurinović-Ostojić, vlasnica mjenjačnice u Zagrebu.
U tri desetljeća Hrvatska je pred trećom promjenom valute, no to
nije jedini razlog gužvama. Uz rat u Ukrajini, građane brine
slabljenje kune, ali i inflacija.
“Uglavnom su tu 4, 5, 7 ili 10 tisuća eura, ali imamo klijente
koji dolaze i kupuju i kovane. Žena ima za 5 eura i kupi za 5
eura, pa kupi 3 eura, što je prije bilo da nitko nije želio
kupovati kovanice, međutim i to se sada događa”, tvrdi
Jurinović-Ostojić.
“Sve eure koje mi otkupimo sad u našim poslovnicama, odmah u
istom trenutku i prodajemo. Nestašica je eura. Ljudi su
vjerojatno u strahu zbog inflacije i onda sve što imaju imovine
ulažu u zlato, investicije i sve ostalo”, kazao je Gabor Soregi,
predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača.
Stručnjaci umiruju – razloga za paniku nema!
“Likvidnost, kapitaliziranost ukupnog financijskog Hrvatskog
sustava je više nego zadovoljavajuća, i bila je i bit će, i kao
indirektni članovi eurozone mislim da stvarno nema potrebe za
takvim aktivnostima”, kazao je Hrvoje Japunčić, financijski
analitičar.
U eurozonu ulazimo početkom iduće godine, a samim time i kune
odlaze u povijest.
“Transakcijski računi će se automatizmom konvertirati prema
fiksnom tečaju konverzije koji će biti poznat sredinom sedmog
mjeseca”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Masovni promet mjenjačnice tek očekuju, nakon čega slijedi
njihovo masovno gašenje. Trenutačno ih je u zemlji oko 3 tisuće.
Zatvorit će ih se najmanje 1500, s obzirom na to da im je gotovo
90 posto prometa prodaja eura. Neke od njih, spas vide u
kriptovalutama.
“Ljudi za sad nemaju baš povjerenja u kriptovalute, međutim
funkcionira i vjerujemo da je to nekakva budućnost, ali teško je
to prognozirati”, tvrdi Soregi.
A oni koji se ne uspiju prilagoditi, bit će primorati staviti
ključ u bravu – bez posla, procjenjuje se, ostat će oko 5 tisuća
ljudi.