Banke su, promatrano na mjesečnim podacima, posljednji put fizičkim osobama prodale više deviza nego što su od njih otkupile još u veljači 2009. godine
Iako još od sredine prošle godine Hrvati sve više ulažu u
devize, kako govori, Hrvatska narodna banka (HNB), potražnja je
ove godine dodatno porasla. Razlog leži, kažu za Novi
list, u skorom prelasku na euro, ali i zbog ruske invazije na
Ukrajinu.
Naveli su kako su od početka godine do 23. veljače banke fizičkim
osobama prosječno dnevno prodavale 12,4 milijuna eura, a od 24.
veljače do 18. ožujka 20,9 milijuna eura. Porasli su, tvrde i
iznosi otkupljenih deviza od građana, i to s 20,6 milijuna eura,
na 26,3 milijuna eura.
Sve je to dakako utjecalo na vrijednost kune koja od početka rata
u Ukrajini slabi prema euru pa je HNB drugi put u ovom mjesecu,
na deviznom tržištu prodala devize, odnosno povukla kune iz
opticaja. Kuna trenutno iznosi 7,57 kuna za euro.
Zaključuju dalje i kako je uobičajeniji scenarij da
građani prodaju devize, a ne kupuju, čak i u vrijeme turističke
sezone pa je ovaj fenomen iznenadio i bankarski sustav. Inače,
banke su, promatrano na mjesečnim podacima, posljednji put
fizičkim osobama prodale više deviza nego što su od
njih otkupile još u veljači 2009. godine.
Traži se gotovina
Naposljetku, neposredno po izbijanju rata banke su zabilježile i
pojačanu potražnju za gotovinom. OTP banka kaže da je pritisak na
isplatu gotovine trajao desetak dana, a svjedoci smo i
prodaje Sberbanke HNB-u prije čega su građani
vršili izniman pritisak na ovu banku pa je bila prisiljena uvesti
dvodnevni moratorij.
Naposljetku, Erste banka sada tvrdi i kako, nakon
povećane potražnje za deviznim sredstvima bilježe povratak na
uobičajene trendove, a informaciju je potvrdila i Hrvatska udruga
banaka (HUB).