Dizanje zaštitne stope uslijedilo je nakon upozorenja europskog regulatora za identificiranje sistemskih rizika da se i u Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava
Nakon upozorenja EU da je tržište nekretnina pregrijano, banke su
povećale rezerve kako bi se zaštitile od mogućih
problema s otplatom kredita, piše u utorak Večernji list.
Ovog tjedna stupa na snagu nova odluka središnje banke kojom se
protuciklički zaštitni sloj kapitala u bankama povećava s 0 na
0,5 posto. Tom se odlukom nalaže bankama da povećaju vlastite
rezerve kako bi se zaštitile od mogućih problema s otplatom
kredita u budućnosti.
Dizanje zaštitne stope uslijedilo je nakon upozorenja europskog
regulatora za identificiranje sistemskih rizika da se i u
Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava, odnosno cijene
stanova i kuća rastu više i brže od ostalih ekonomskih
pokazatelja.
Osim Hrvatske upozorenje da bi što se toga tiče morali nešto
napraviti dobili su još Bugarska, Mađarska, Lihtenštajn i
Slovačka, dok su Austrija i Njemačka dobile konkretne preporuke
za hlađenje pregrijanog tržišta.
Njemačka Bundesbanka na temelju sociodemografskih i ekonomskih
kretanja tvrdi da su cijene nekretnina u njemačkim
gradovima od 15 do 50 posto iznad opravdane razine. Slične
procjene za Hrvatsku nema.
Što će konkretno te preporuke donijeti u stvarnom životu,
najbolje se vidi na primjeru Austrije koja je uvela znatnija
ograničenja za stambene kredite. Po novome, rata stambenog
kredita u Austriji ne smije premašiti 40 posto mjesečne plaće, on
se može uzeti najviše na 35 godina, a vraćeno je i vlastito
učešće na 10 ili 20 posto vrijednosti kredita.
U Austriji su prošle godine cijene nekretnina skočile oko 12
posto, u Beču čak 18 posto, dok su u Hrvatskoj nekretnine
poskupjele oko 8 posto, a najviše u Zagrebu i uz more. Upozorenje
kakvo je stiglo Hrvatskoj blaži je oblik alarma kojim europski
regulator opisuje trenutačno stanje te predlaže mjere koje bi
mogle dovesti do pozitivnih pomaka. Ne bude li
ih, tada i ta zemlja može očekivati obvezujuće
preporuke.
Kada bi se nove austrijske mjere preslikale na nas, to znači
da u skupini onih koji su se nedavno zaduživali da bi kupili
stan, svaka druga osoba više ne bi mogla uzeti stambeni kredit
jer bi joj rata iznosila više od propisanih 40 posto mjesečne
plaće. Doda li se tome i učešće, osjetno bi se smanjio udio
kreditno sposobnih građana. Inače, cijene novih stanova u
Hrvatskoj su od 2015. porasle 20 posto, a broj postojećih
stambenih objekata 45 posto, piše novinarka Večernjeg
lista Ljubica Gatarić.