Rekordna inflacija “na snazi” je u Hrvatskoj još od 2008., 7,3
posto ako se usporede ožujak ove i prošle godine. Ima li tome
kraja? Što s najsiromašnijima, hranom, energijom?
Za deset dana Vlada će korigirati procjenu rasta BDP-a na manje i
procjenu prosječne inflacije na više za ovu godinu, otkrio je to
ministar Zdravko Marić u ekskluzivnom intervjuu za
RTL.
Koliko će rasti cijene i sprema li Vlada nove mjere kao reakciju
na sve veći udar na građane, ministar financija
otkriva Iliji Radiću.
Rekordna inflacija u Hrvatskoj od 2008., odnosno 7,3
posto ako se usporede ožujak ove i prošle godine. Ima li tome
kraja?
Kako smo i najavljivali, prva polovica ove godine će se po
svemu sudeći i ostvariti s tim originalnim najavama da će se to
ubrzanje inflacije, koje traje već neko vrijeme, i nastaviti.
Ovih 7,3 posto je na tragu inflacija koje smo bilježili u veljači
i siječnju. Unatoč tom ubrzanju, to nije specifično samo za
Hrvatsku, nego i za sve članice EU-a i šire, vidjeli
smo podatke za SAD o osam i pol posto. Na razini oko sedam i pol
posto…. Rekao bih da smo oko prosjeka.
Ima li Vlada još alata za djelovanje. Paket bi tek trebao
sad početi davati rezultate. Ima li Vlada još neke
načine?
Dva tjedna su prošla od primjene paketa i sada je najvažnije da
on profunkcionira u što jačem obujmu kako smo predvidjeli. Mislim
da smo pokazali s ovim paketom, ali i s paketima pomoći očuvanja
radnih mjesta tijekom COVID-a, da je Vlada uvijek tu da stane iza
svojih građana i iza gospodarstvenika. U ovom trenutku zaista,
nažalost, imamo jako visoku neizvjesnost i teško je
predviđati sve moguće trendove s obzirom na okolnosti koje su,
prije svega, izvan RH.
Gdje vidite prostor za djelovanje?
Mi smo se fokusirali u paketu na ono što građane najviše brine,
na cijene energenata i na cijene hrane. To su kategorije koje
onima s nižim primanjima u prvom redu, možemo reći onima
socijalno ugroženijima inflatornim pritiscima, u nemalom broju
slučajeva i jedini artikli njihove mjesečne potrošnje. Mislim da
smo tu dobro ciljali, ali treba vidjeti i kako će se to razvijati
dalje.
Jesu li cijene zaista smanjene nakon što je smanjen
PDV?
Svi smo se fokusirali na to, i profesionalno i
institucionalno. Naravno da je zadaća institucija države da se
zakoni provode. Ako netko negdje napravi nešto kontra propisa…
Ja ponavljam da porezi nisu jedina sastavnica cijene, da trebamo
svi skupa i kroz naš dijalog stvarati pozitivan pritisak.
Kroz povijest vidimo da se to baš i ne sluša na takav
način…
Imamo dosta konkurentno tržište maloprodaje hrane. To je dobra
vijest. Trebamo činiti to da ne dođe do toga da se stvaraju neki
dogovorni modeli koji bi značili “idemo svi skupa”, nego da se
konkurencija među maloprodajnim lancima stimulira. To je jedan od
načina kako možete utjecati da smanjenje PDV-a utječe tamo gdje
ga želimo vidjeti. Naravno, i cijene energenata i svih sastavnica
cijene artikla i svi troškovi, imaju utjecaj na ukupnu cijenu.
Ove godine imamo jednu obveznicu kojom namjeravamo
isplatiti jednu stariju, po lošijim uvjetima, ali ipak, ovako
nova je dignuta po lošijim uvjetima nego što je bilo prije godinu
dana. Nekako ste pesimistično izjavili da je ipak došao kraj tom
“jeftinom novcu”, ali kasnije nego ste to očekivali. Je li to
doista posljednja prilika da reprogramom otplaćujemo naše
dospjele dugove?
Ako smijem ispraviti, nastojao sam ne biti pesimist, jer takav po
prirodi nisam, nego biti realan i racionalan. Takav ću biti i
dalje. Smatram da smo ovo izdanje obveznice i dalje napravili
dobro, a to je prije svega zato što i dalje imamo jako visoku
kvalitetu investitora u naše obveznice. Globalno su uvjeti
generalno bili pogoršani. RH je prva neeurozonska članica EU-a
koja je izdala obveznice od početka agresije Rusije na Ukrajinu,
što isto govori o reputaciji i kvaliteti naše ekonomske
politike.
Interes za obveznicu je bio dobar?
Bio je gotovo triput veći, preko tri milijarde. Mene zanima i
kakva je kvaliteta pojedinačnih investitora. I dalje imamo
investitore najviše kvalitete iz cijelog svijeta, od SAD-a, preko
Velike Britanije, EU-a itd. Ovo što ste rekli vezano za cijenu,
da, ona je otišla gore u smislu toga da su referentne kamatne
stope značajno porasle. Gledam kretanje naše obveznice u protekla
dva dana, u biti smo imali trgovanje samo u četvrtak i u petak,
referentna kamatna stopa je, nažalost, krenula i prema višim
razinama.
Zašto Europska centralna banka (ECB) ne mijenja
referentnu kamatnu stopu? Ne ide li to u prilog
inflaciji?
I federalne rezerve su se odlučile na određene aktivnosti i
središnja banka. Kada imate inflatorne pritiske, logično je
sugerirati da podizanjem kamatnih stopa ublažavate inflatorne
pritiske. Međutim, ako odete predaleko, onda možete narušiti
ekonomsku aktivnost. Mislim da ECB vodi dobru politiku i da ima
povjerenje… u cijeli niz čelnika koji o tome govore, na neki
način i odlučuju, da će i dalje voditi razboritu politiku i sve
te mjere za ublažavanje inflacije, da neće narušiti gospodarsku
aktivnost. Nemojmo zaboraviti, imali smo COVID, imali smo veliki
pad gospodarske aktivnosti, recesije praktično koja je preplavila
cijeli EU. Našli smo putanju oporavka. Hrvatska prednjači u tome
za prošlu godinu, 10,4 posto, drugi najviši rast u EU-u. E sad,
naravno, s ovim novim pritiscima što ih imamo, ne bi bilo
dobro da se ne baš dobrim pristupom opet sklizne u pad.
Hoće li biti procjene PDV-a za ovu godinu?
Hoće, mi ćemo na sjednici Vlade 28.4. predstaviti program
konvergencije. Procjena rasta, dakle i dalje će biti rasta, za
ovu godinu bit će nešto niža. Ne znam u ovom trenutku još konačan
podatak. Svakako ćemo korigirati i procjenu stope inflacije na
više u odnosu na originalnu procjenu od 2,6 posto.
A najava štrajka sindikata? Ima li novca za plaće koje
oni traže?
Mi smo im odgovorili prije nekoliko dana… Dogovorili samo za
26.4. sastanak na kojem ćemo, izvan okvira pregovaračkih odbora,
biti sa svim sindikalnim predstavnicima nas nekoliko ministar i
predsjednik Vlade… Po prirodi sam optimist, vjerujem da ćemo
doći do rješenja da svi možemo biti zadovoljni.
(Foto: RTL)