Hrvatsko stanovništvo je pogodio rast cijena plina, goriva i električne energije i prije izbijanja rata u Ukrajini i ekonomskih posljedica koje tek slijede
Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata
mogao doslovce – prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon
uvođenja eura, makar je već sad blokirano 240.000 računa građana,
piše Deutsche Welle.
– Standard stanovništva će padati sljedećih nekoliko godina pod
utjecajem rasta cijena energenata, šokova u lancima opskrbe, kao
i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontroliranog
tiskanja novca, procjenjuje dr. sc. Marinko Škare, rektor i
profesor na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile.
Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih
je snizila PDV na energente i određene namirnice. Sugovornik DW-a
smatra da će efekti tih mjera biti zanemarivi.
– To je kao saldi (popusti) od 50 posto na tršćanskom Ponte Rossu
u prošlom stoljeću. Uključuju dvije majice, a sve ostalo je po
normalnoj cijeni. Ista situacija je i s PDV-om: past će cijene
ubrusa i salveta, a rasti cijene svih nužnih dobara široke
potrošnje koja građani kupuju. Cijene hrane i energenata će rasti
bez obzira na vladin paket i to povećanje cijena već je
ukalkulirano u inflaciju i cijene. Svi znamo da će hrana i
energija još poskupjeti, u optimističnom scenariju od 10 do 15
posto.
Brod tone, a uvodi se euro
Žalosti činjenica, dodaje dr.sc. Škare, što Hrvatska gotovo
u potpunosti ovisi o turističkoj sezoni i o ničemu drugom.
– Nekad respektabilno gospodarstvo temeljeno na industriji
pretvorilo se u Dominikansku Republiku ili Maldive. Mjere moraju
ići prema energetskoj samodostatnosti (LNG, solari), uz
prolongiranje uvođenja eura, smatra pulski ekonomist.
Prema njegovim riječima, uvođenje europske valute od početka
2023. godine donijet će Hrvatskoj daljnji val inflacije.
– Iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na
godišnjoj razini nakon uvođenja eura bio u prosjeku 2 do 2,5
postotnih jedinica. Naravno da nije pravi tajming za uvođenje
europske valute jer jedini instrument koji imate u borbi protiv
inflacije jest monetarna politika, a bez kune monetarna politika
se provodi u Europskoj centralnoj banci (ECB), a ne u Hrvatskoj
središnjoj banci (HNB).
Po njegovu mišljenju, jedinstvena monetarna i fiskalna politika
na razini EU-a samo je još jedan ekonomski mit.
– Gospodarstva Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo
nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem
inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od
svih, brod tone, a muzika i dalje svira, novac se tiska, kamate
su na povijesno najnižim razinama, a inflacija divlja.
Kad govori o optimističnoj varijanti, predviđa postojeću razinu
inflacije u iduće tri godine. No, ako rat u Ukrajini eskalira i
dođe do energetskih i trgovinskih ratova, smatra da nema granica
rastu cijena u idućim godinama.
Sve ukazuje na duboku krizu
– Svijet nije nikad bio bliži novoj velikoj depresiji, moguće
većoj od one iz 1929. godine. Nažalost, svi uzroci krize iz 1929.
su pred nama: mogući kolaps burzi (nekontrolirano tiskanje novca)
i svjetske trgovine (pandemija i rat u Ukrajini), neprilagođene
politike vlada diljem svijeta i potencijalni pad međunarodnog
kreditiranja i zaduživanja, buduća monetarna kontrakcija, panika
banaka i bankroti, kaže Škare.
Smatra da bi realni standard hrvatskih građana mogao pasti i do
30 posto, a ako ukrajinski rat potraje i ne dođe do promjene
politike ECB-a, smatra da je moguć pad i do 50 posto. S druge
strane, kaže da nema prostora za rast plaća i mirovina u mjeri u
kojoj bi to ublažilo pad realnog standarda zbog rasta cijena jer
bi to dovelo do hiperinflacije i stagflacije u dosad neviđenim
razmjerima.