Ni ministar financija ne usudi se prognozirati koliko će kamata rasti
Inflacija u Hrvatskoj guta životni standard građana. Porasle su
cijene prijevoza, režija, odjeće, obuće, ugostiteljskih usluga,
prehrane, a uoči godišnjih odmora moguć je i novi udar!
Od 1. srpnja rast kamatnih stopa. Najviše se to tiče vlasnika
stambenih kredita koje otplaćuju desetljećima. Stručnjaci
upozoravaju da je kraj jeftinom novcu i da nismo spremni za euro.
Amerikanci se bore podizanjem referentne kamatne stope, a njihov
bi primjer uskoro mogla slijediti i Europa.
“Ne zna se kada će to biti, ali moguće da prvo dizanje kamatnih
stopa od strane Europske središnje banke bude već u srpnju”,
potvrdio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Onda se diže kamatna stopa za cijelo područje eurozone. Za nas
koji smo još uvijek u to doba izvan eurozone, također, ali
posredno preko tržišta.
Ni ministar financija ne usudi se prognozirati koliko će kamata
rasti. Ali, prema iskustvu s posljednjim izdavanjem obveznica,
jasno je da je gotovo je s erom jeftinog novca.
“Govorimo o doslovce manje od četiri tjedna od razdoblja kada smo
izdali obveznicu do sada ovog trenutka i da je referentna kamatna
stopa porasla za 0,33 posto. Međutim, da ne bi sad probali
ekstrapolirati trend da će u sljedeća četiri tjedna još dodatno
rasti toliko – Ne”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Građani zabrinuti:
“Već sam se sa švicarcem dosta namučila tako da će vjerojatno i
to povišenje biti dosta veliko. Pogotovo kad sad prijeđemo na
euro”, kaže Riječanka Ljilja Zadel.
“Prvo treba vidjeti koliko će narasti i koliko će to utjecati na
budžet i koliko će to biti više troškova mjesečno”, rekao je
Miljenko Manestar.
U Hrvatskoj je, prema podacima HNB-a, oko 206 000 stambenih te
oko 986 000 gotovinskih kredita. Čak 40 posto stambenih odobreno
je uz promjenjive, 50 posto kombinirane, a 10 posto uz fiksne
kamatne stope. S druge strane, većina gotovinskih kredita, 66
posto, vezana je uz fiksnu stopu. Oni su zasad sigurni. Kamate
rastu samo na kredite s promjenjivom stopom.
“Što je u biti inflacija veća i veći rast kamatnih stopa treba
biti. Međutim, središnje banke tu trebaju biti vrlo oprezne i
balansirati, jer ako se povećanje kamatnih stopa dogodi prenaglo,
onda nam zapravo slijedi ulazak u recesiju”, objašnjava Maruška
Vizek, zamjenica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Prognoza je da će inflacija u Hrvatskoj ove godine dosegnuti 7,8
posto, no unatoč tomu ne odustaje se od ulaska u eurozonu.
“Jedna od glavnih blagodati zemalja članica, u konkretnom slučaju
vezano za obveznička tržišta je činjenica da Europska središnja
banka na neki način bdije kao jedan svojevrsni kišobran iznad
vas”, kaže ministar Marić.
Oporba nije tako sigurna.
“Mi smo više puta napominjali da treba dobro procijeniti moment
ulaska kako on ne bi imao negativan efekt na građane. Ovo je ne
doba, mora se reći”, misli Sandra Benčić.
“S obzirom na to da se inflaciju trenutno ne može pratiti da ona
raste i do neslućenih razmjera, trebali bismo biti puno oprezniji
u ovom trenutku s uvođenjem eura”, rekla je Marija Selak
Raspudić.
Od visoke inflacije, postoje drugi, mnogo opravdaniji razlozi za
ne ulazak u eurozonu, smatraju stručnjaci.
“Hrvatska ekonomija strukturno nije spremna za uvođenje eura
naprosto zbog toga što struktura naše ekonomije previše odudara
od strukture prosječne ekonomije eurozone”, pojašnjava Vizek.
Ipak, u Vladi ne odustaju pa će građani od iduće godine umjesto
kunama plaćati eurima.