Hrvatska bi s prvim danom sljedeće godine trebala uvesti euro, a mnoga pitanja građanima su i dalje nepoznanica.
Od sljedeće godine Hrvatska mijenja svoju valutu i umjesto kune
uvodi euro. Vlada je već u Sabor uputila prijedlog Zakona o o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Cilj
zakona je zaštiti građane od neželjenih posljedica uvođenja nove
valute, poput rasta cijena ili pogrešnog izračuna plaća.
Zakon bi trebao uskoro biti na glasanju u Saboru, i dok se neki
žale da sa svime kasnimo, drugi tvrde da nema ni razloga za žurbu
jer uvođenje eura još nije sigurno te bismo trebali malo
pričekati. U nastavku
net.hr donosi 10 ključnih stvari o uvođenju eura.
1. Kada bi euro trebao postati službena
valuta?
Prema prijedlogu Europske komisije, a koji je prihvatila i Vlada
RH, datum kada bi euro trebao zamijeniti kunu jest 01.01.2023. No
taj datum nije još siguran jer se čeka da Vijeće EU donese odluku
o usvajanju eura, a ona bi trebala stići negdje u lipnju. Tek će
tada datum 01. siječnja sljedeće godine postati i službeno dan
kada postajemo članice eurozone.
Velika inflacija pomalo je odmakla Hrvatsku od zadovoljavanja
svih kriterija za uvođenje eura, ali s obzirom da je ona globalan
problem očekuje se da će nam EU “progledati kroz prste”. Dva dana
nakon uvođenja eura svi aktivni bankomati trebat će moći
isplaćivati eure. Od prvog do 15. siječnja 2023. građani će u
trgovinama moći platiti u kunama, a ostatak bi im trgovci trebali
vratiti u eurima. Nakon toga će se moći plaćati samo u novoj
valuti.
2. Prema kojem tečaju bi se trebale mijenjati kune u
eure?
Gore spomenuti zakon utvrđuje fiksni tečaj konverzije. Tako će
sve plaće, kao i krediti i depoziti na računima, biti preračunati
u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije 7,53
kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska
Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam. Po takvim pravilima euro
je prihvatila i gotovo svaka od 19 zemalja članica. Ako iz nekog
razloga u Hrvatskoj bude odstupanja razlika će smjeti iznositi
najviše +/- 15 posto od ovog tečaja kako bi se spriječio lov u
mutnom, bilo da je riječ o određivanju cijena, isplati plaće ili
mirovine ili, primjerice, preostalom iznosu kredita koji građani
vraćaju.
3. Što je s novcem ‘u čarapama’?
Kada je riječ je o čuvanju gotovine, koja se u Hrvatskoj često
čuva “ispod madraca” ili “u čarapama”. Punih godinu dana banke,
Fina i Hrvatska pošta će bez ikakve naknade mijenjat kune u eure
i to tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. “Građani će bez
naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po
jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti
u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica
bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od
datuma uvođenja eura”, rekao je nedavno ministar financija
Zdravko Marić.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su savjetovali građane da bilo bi
dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke
kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Upravo
prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog
novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Jedna
činjenica mogla bi proces konverzije značajno zakomplicirati. Još
od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere
podrijetla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u
gotovini.
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1.
točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke,
između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u
vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ
o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su
međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu
vrijednost.
4. Što će biti s plaćama?
Kao što smo naveli, sve će se plaće, kao i krediti i depoziti,
preračunati u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju
konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro. Zakon predviđa da
se iznosi zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim
pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga
decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka
ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
Kako bi se građani imali vremena naviknuti na plaću u eurima, od
kolovoza kreće dvojno iskazivanje plaća i mirovina. “Obveza
dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će
morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i
to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa”, stoji u
zakonu. Dodajmo da, ako uzmemo prosječnu plaću iz veljače 2022,
ona bi u eurima iznosila 989,64.
5. Što će biti s cijenama?
Ovo je pitanje kojeg se najviše plaše svi građani i kojeg
protivnici eura uporno povlače. Postoji bojazan da bi se
mijenjanjem cijena iz kune u euro trgovci služili taktikom
zaokruživanja cijena. Odnosno da bi nešto što trenutno košta
primjerice 2,89 jednostavno zaokružili na 3 eura.
– Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog
iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako
uočljiv način u euru i kuni, stoji u prijedlogu zakona. Ta obveza
započinje s početkom rujna ove godine i završava sa krajem
2023.
Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno
iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi
uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja
robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima
unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih
gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne
naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima,
poštanskim markama, poklon karticama i dr.)
Dvojna cijena trebala bi biti prikazana i na samom računu. No što
ako, unatoč tomu, trgovci i dalje podignu cijene. Vladajući kažu
“onda otiđite tamo gdje ih ne dižu” jer Vlada ne želi ulaziti u
samo formiranje cijena od strane trgovaca.
6. Jesu li cijene rasle u Sloveniji?
Ovdje ne treba “na prvu” povlačiti paralele jer su naši susjedi
uveli euro puno ranije i u drugačijim okolnostima. Slovenija je
uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je
inflaciju višu od pet posto. U isto vrijeme percepcija inflacije,
tj. osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je visokih 80
posto. No ubrzo, od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to
na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja
eura, no percepcija inflacije ostala je povišena negdje do
2015.
Ipak, u istraživanjima koja je proveo HNB navodi se da su u
Sloveniji od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići,
popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te
rekreativne i sportske usluge. Ali kada se pogleda šira slika, od
uvođenja eura prije 15 godina do danas, cijene su porasle oko 26
posto dok su plaće narasle čak 48 posto. Dodajmo da su vlasti u
Sloveniji uvele, osim dvojnih cijena, i crne liste gdje su se
našli svi trgovci koji su neopravdano podigli cijene.
7. Što su crne liste?
Kao što smo naveli, da uvođenje eura ne bi bilo još jedna prilika
za profitere, Slovenci su uveli tzv. crne liste. Radi se o popisu
trgovaca koji su neopravdano digli cijene u procesu uvođenja
eura, a koji bi bio javan i dostupan svim građanima.
Iako je Ministarstvo gospodarstva najavljuivalo njihovo uvođenje,
čini se da će one ipak biti opcionalne, jednako kao i popisi koje
će moći voditi udruge, a koje se već u startu ograđuju od tog
posla. Naime, udruge bi bile spremne voditi popise nepoštenih
trgovaca kada bi znale da će država u slučaju tužbi stati na
njihovu stranu, no kako je i samo Ministarstvo gospodarstva dosad
slalo prilično konfuzne poruke u vezi toga želi li crne liste ili
ne, zasad se čini kako se zbog straha tim poslom u Hrvatskoj
nitko neće htjeti baviti.
8. Što će biti s kreditima i leasing
financiranjima?
Zakonom su predviđena i pravila za preračunavanje kod ugovora o
kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno
prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno. Nacrt sadrži i
obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i
pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Potrošač zbog
preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega
nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije
uveden.
Iz HNB-a su ranije napomenuli kako će ulazak u eurozonu djelovat
u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite. Kao razlog su
naveli da je većina zajmoprimaca banaka snažno izložena tečajnome
riziku, jer prihode ostvaruje u kunama, a dug ima i podmiruje u
eurima ili uz valutnu klauzulu u euru. Uvođenjem eura ovi će
zajmoprimci imati prihode i dug u istoj valuti.
9. Koliko će nas sve to koštati?
Za provedbu Zakona o uvođenju eura u državnom proračunu osigurano
je ukupno 32,8 milijuna kuna u 2022. godini, potom 3,6 milijuna
kuna u 2023. godini i 0,9 milijuna kuna u 2024. godini. Izravni
HNB-ovi troškovi i investicije vezani uz novčanice i kovanice
eura u razdoblju od 2022. do 2024. procjenjuju se na ukupno 915,9
milijuna kuna. U sklopu toga, 880,9 milijuna kuna odnosi se na
procjenu troškova kovanja kovanog novca eura i tiskanja novčanica
eura.
Kad se govori o ukupnim troškovima države, HNB-a i privatnog
sektora, od 0,5 do 1 posto BDP-a iznosit će troškovi koji se
odnose na nabavu/proizvodnju novčanica i kovanica eura,
povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura
u optjecaj, prilagodbu bankomata i druge prilagodbe u
financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u
sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja
građana i poduzeća, dok će 1,5 do dva posto BDP-a iznositi
jednokratna uplata u kapital institucija EU-a.
Što se tiče bankarskih troškova, iz HUB-a se za potrebe tehničkog
procesa prilagodbe bankarskog sustava jednokratni troškovi
procjenjuju od 80 do 100 milijuna eura. Uz to, banke će dugoročno
gubiti dio prihoda od konverzije valuta, odnosno prometa na
deviznom tržištu kuna/euro od oko milijardu kuna godišnje.
10. Što će biti s kunama?
Očekuje se da će papirnati prikupljeni novac će činiti “stup”
visok oko pedeset kilometara, a prikupljene kovanice težiti oko
5200 tona. Sve će to završiti u HNB-u. Guverner Boris Vujčić
rekao je da je velik problem što učiniti s milijardu i 100
milijuna kovanica, za koje je potreban prostor “u 120 električnih
tramvaja ZET-a”. Puno veći nego što je to slučaj za pola
milijardi papirnatog novca.
– Za razliku od novčanica kune, koje će se moći zamijeniti za
eure u neograničenom roku, kovanice kune moći će se zamijeniti do
isteka tri godine od dana uvođenja eura, rekao je Vujčić. Tijekom
te tri godine kovanice će se morati pohraniti i čuvati, a nakon
toga i adekvatno zbrinuti.
Kada je riječ o papirnatim novčanicama, paralelno s povlačenjem
iz optjecaja one će se sukcesivno uništavati “na sustavima za
obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihova uništavanja”. HNB
traži adekvatan prostor gdje će zbrinuti sav novac, ali to bi
trebala biti tajna lokacija, no pretpostavlja se da će to biti
neka od vojarni.