Ni kruh više nije jeftin – štruca bijelog od 500 do 600 g, ovisno o proizvođaču, s 8 do 9 kuna skočila je na 15 pa mnogima doista i ne preostaje drugo nego kupovati jeftiniji crni/polubijeli.
Prije godinu dana za 200 kuna moglo se kupiti 40, a danas samo
20-ak kilograma brašna, piše Večernji
list.
Nema građanina koji ne primjećuje da s plimnim valom poskupljenja
koji je počeo s pandemijom i globalnim poremećajima u lancu
opskrbe, s viškovima i manjkovima roba, problemima s transportom,
kontejnerskim prijevozom, sušom, a naposljetku i ratom u Ukrajini
i rastom cijena energenata, novac vrijedi sve manje.
Hrana je općenito skuplja 11 posto, glavne živežne namirnice
poput brašna i 100 posto, kruh i proizvodi od žitarica 14,7
posto, mlijeko i sirevi 14,3 posto, meso 8,7 posto, riba i morski
plodovi 12,4 posto, ulja 21,7 posto, povrće 11,3 posto, voće 6,8
posto, šećer, med i marmelade 8,3 posto…
Suncokretovo ulje ne tako davno koštalo je 11,99 kuna, robne
marke trgovaca i ispod 8, dok danas litra ulja domaćeg
proizvođača košta 17,99 kuna, s tendencijom rasta do kraja godine
i na 27 kuna. To znači da se danas za novčanicu od 200 kuna s
likom Stjepana Radića može kupiti samo 11,1 litra, a donedavno se
moglo 16,8, odnosno čak 25 litara kod trgovca koji je čak
ograničio njegovu kupnju.
Ni kruh više nije jeftin – štruca bijelog od 500 do 600 g, ovisno
o proizvođaču, s 8 do 9 kuna skočila je na 15 pa mnogima doista i
ne preostaje drugo nego kupovati jeftiniji crni/polubijeli.
S druge strane, čini se da čokolada, keksi i ostali slatkiši,
iako su i njima rasle cijene, na akcijama nikad nisu bili
jeftiniji, što dovoljno govori čega se prvo odričemo. A isto tako
i novije garderobe. Pandemija i rad od kuće mnogima su
promijenili prioritete pa u nekim trgovačkim lancima sportska
majica kratkih rukava, primjerice, košta manje od kilograma
cvjetače po 20-25 kuna.
Mjerica jagoda ove je godine 15 do 25 kuna, pa za 200 kn jedva
dobijemo 4 kg. Lani se trajnog mlijeka moglo kupiti 28,6 litara,
sada 22.
Prije godinu dana psihološkom se granicom smatrala litra benzina
od 10 kuna, a sada je ona na 15 kuna. Ulaznica za kino s 37-39
kuna poskupjela je na 45-50 kuna, što znači da “Radić” jedva
pokrije sjedala za četveročlanu obitelj, ali ne i kokice i Colu.
“Kupovna vrijednost 200 kuna pala je za stopu inflacije koja je
nešto viša od 7 posto, no realna kupovna moć puno više se
smanjuje kako se smanjuje dohodak obitelji, s obzirom na to da u
nas troškovi hrane i bezalkoholnih pića čine čak 27,2 posto, a
prosjek EU je 13 posto, odnosno i ispod 10 posto kad su u pitanju
razvijenije zemlje. A upravo je hrana zasad najviše i poskupjela
– i to za tri postotna boda više od ukupne stope inflacije”,
rekao je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, a
prenosi Večernji.