'Ako me pitate da li će se cijene vratiti na neku razinu iz 2015., to bi bilo loše', kazao je Mačkić
Mnogi se u Hrvatskoj često pitaju – tko to savjetuje našeg
predsjednika Zorana Milanovića. Velibor Mačkić, jedan od njegovih
posebnih savjetnika za ekonomska pitanja, bio je gost RTL
Direkta.
Mačkić je na početku razgovora komentirao situaciju s inflacijom
koja pogađa cijeli svijet.
“Venezuela je klasični primjer s hiperinflacijom, od bližih
zemalja tu je Turska. inflacija je trenutno na dnevnom redu.
Bojimo se priče o stagflaciji. Za sada to nije izgledno za
Hrvatsku. Ono što pratimo unutar Ekonomskog savjeta, možemo
očekivati pozitivne realne stope rasta uz ovu razinu inflacije”,
kazao je.
Kazao je i da Venezuelu najviše pogađa inflacija.
“Ovo o čemu pričamo je dominantno uvozna inflacija koja je
inflacija troškova. U nekim od ovih primjera koje smo naveli, tu
je kombinacija neodgovorne monetarne politike, što nije slučaj s
Hrvatskom”, kazao je.
Kazao je i da se vrhunac inflacije očekuje u drugom kvartalu.
“Onda očekujemo postupno smanjivanje cijena i povratak u normalu.
Puno je neizvjesnosti, ali terminski ugovori sugeriraju da će
cijene energenata ići prema dolje. Ako promatramo nas, krajem
prošle godine smo iskusili porast, pa bazni efekt je djelovao na
to da rast cijena u ovoj godini nije toliko visok”, kazao je
Mačkić.
Na pitanje možemo li očekivati još poskupljenja, Mačkić je kazao
da udari koji su se događali ne bi trebali biti značajni.
“Uz nadu da će se smiriti sukob u Ukrajini, globalni lanci,
pazimo kako se ekonomska politika provodi. Dobar primjer su
pregovori sindikata. Sindikati su napravili odgovornu stvar,
treba im odati priznanje. Interesna su skupina ali su pazili da
kada traže povišicu da to bude… to su napravili ispod razine
inflacije. Ono čega se možemo bojati je da se dogodi odsidravanje
inflacije. ove godine je 7 posto, iduće godine će biti 7 ili više
i zavrtite spiralu prema gore. Sindikati su tražili povišicu
ispod toga”, kazao je.
Komentirao je i kad ćemo se vratiti na staro po pitanju cijena.
“Ideja je da cijene lagano rastu iz godine u godinu da bi vi, ako
proizvodite sako, da svake iduće godine možete računati da možete
zaraditi malo više. Taj kontinuirani blagi porast cijene je nešto
što ne primjećujemo, ali je nužno da bi se ekonomski kotač vrtio.
Ako me pitate da li će se cijene vratiti na neku razinu iz 2015.,
to bi bilo loše. Dobro je da cijene lagano rastu, ali da
izbjegnemo velike udare”, kazao je.
Osvrnuo se i na pad standarda.
“Tu dolazimo na veliko pitanje. Kako bi mi trebali voditi ukupnu
ekonomsku politiku? Jedan način je da imate snažno kolektivno
pregovaranje, sindikate, poslodavce i vladu. Tako zajednički
upravljamo troškovima i agregatnom potražnjom. Drugo –
decentralizirano. Prvi dio se čini puno bolji”, kazao je.
Komentirao je i treba li država napraviti porezne izmjene.
“Ima stvar koja je obilježje Vlade a to je da kontinuirano kasni.
Nekada to bude dobro, nekada loše. Pratili smo u Ekonomskom
savjetu, Vlade su u drugim članicama to počele raditi u kasnu
jesen i zimu, ali dobro da se radi. Manje ćete pogriješiti kad
prepisujete. Kasne, kasnit će i sad. Čak i ako kasne, bolje to
nego da naprave pogrešku. Postoje brojni načini kako možete
pomoći. To je isključivo domena politike Vlade, a ne Centralne
banke. Napravljen je transfer prema ranjivim skupinama, snižen je
PDV, ostaje vam da lupite određene cjenovne plafone na tržištu
veleprodaje. Retail je rađen na tržištu naftnih derivata, postoje
opcije da date specijalne zadatke kompanijama koje su u državnom
vlasništvu, potpore sektoru poduzeća. Unutar EU imate listu
zemalja i tabelu po kojoj možete stavljati kvačice što se može,
jer prostora ima. Inflacija različito pogađa različite dohodovne
skupine, posebno treba obratiti pažnju na nejednaki efekt koji će
biti prisutan. Svi podaci su stavljeni Vladi na raspolaganje”,
kazao je Mačkić.
Mačkić je kazao i da s predsjednikom priča o ekonomiji.
“Sve pokušavamo staviti u komparativni pregled, da vidi što smo
radili, što su drugi radili tako da motri, prati, sukladno
ustavnoj ulozi. Od početka mandata smo se u ekonomiji trudili
biti komplementarni i davati sugestije od Banije pa do notorne
Nacionalne razvojne strategije. Radimo sve što možemo da društvo
i ekonomiju gurnemo u pravom smjeru, ali ustavne ovlasti i
nekakve uloge su jasne”, kazao je Mačkić.
Komentirao je i jesmo li na pragu krize.
“Nismo. Inflacija će biti oko 7 posto, ali realan rast će biti
oko 3 posto. Stagflacija u našem slučaju nije na stolu”, kazao je
Mačkić.