Između 2.300 i 3.000 zahtjeva odnosilo se na pomoćne kuhare, sobarice, kuhare i zidare. Između 1.000 i 2.000 bilo je zahtjeva za zavarivače, bravare, fasadere, pomoćne konobare te čistače ili čistačice.
Više od 7.000 tvrtki zatražilo je u prva četiri mjeseca mišljenje
Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50
tisuća stranaca u tristo različitih zanimanja, piše u četvrtak
Večernji list. Mišljenje
je jedna od procedura predviđena propisom o zapošljavanju
stranaca, te se ono pribavlja za one radnike kojih nema dovoljno
u Hrvatskoj, a kojih, pak, zanimanja ima ili nema dovoljno
utvrđuje se prethodnim testom tržišta rada.
Po podacima MUP-a, u Hrvatskoj je u travnju privremeno boravilo
oko 84 tisuće stranaca, dok stalni boravak ima njih oko deset
tisuća – zajedno gotovo sto tisuća stranaca, većinom iz Bosne i
Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije,
Ukrajine, Kine, Nepala, Indije i Filipina. Poslovi na kojima se
ti ljudi zapošljavaju tradicionalno su deficitarni i vezani su uz
graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te metalsku industriju.
Domaće su tvrtke tako tražile zeleno svjetlo Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje da zaposle po više od tri tisuće radnika
u visokogradnji te konobara i kuhara.
Radna snaga za deficitarna zanimanja
Između 2.300 i 3.000 zahtjeva odnosilo se na pomoćne kuhare,
sobarice, kuhare i zidare. Između 1.000 i 2.000 bilo je zahtjeva
za zavarivače, bravare, fasadere, pomoćne konobare te čistače ili
čistačice. Zavod za zapošljavanje navodi da je prosječna bruto
plaća traženih stranih radnika iznosila od najnižih 4.900 kuna za
pekare do najviših 6.251 kunu za kuhare.
Pri objavi testa tržišta rada poslodavci samostalno upisuju
visinu plaće u bruto iznosu, koja ne može biti niža od plaće
definirane uredbom o visini minimalne plaće za 2022.,
pojašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje. Od njihove se bruto plaće
odbija 20 posto mirovinskih doprinosa te porez i prirez na
dohodak ako stranac nema osobnih olakšica za uzdržavanu
djecu. Neto bi to bila plaća od 4.000 do 4.800 kuna za mladog
stranca bez uzdržavanih članova obitelji.
Građevinski sektor, prema službenim podacima, ima prosječnu neto
plaću od oko 6.000 kuna, a slično je i u turizmu i
ugostiteljstvu. Najbolje plaćeni VKV radnici imaju bruto plaće od
7.100 do 7.600 kuna, a u sindikatu kažu da bruto plaće koje su
poslodavci ponudili strancima uglavnom odgovaraju njihovoj
stvarnoj zaradi. Ne čudi, stoga, da nemaju dovoljno radnika.
Stranci koje angažiraju domaće tvrtke sve češće dolaze
iz izrazito siromašnih azijskih država.
I bonusi premali za radnike
lako je moguće da osim neto plaće na koju su stranci prijavljeni
poslodavci isplaćuju dodatne dnevnice, neoporezive naknade,
plaćaju smještaj i hranu, što sve zajedno povećava primanja
stranaca i poskupljuje satnicu, sve je to premalo da bi se itko
osjećao sigurno. Poslodavci na taj način ne mogu računati da će
doći do potrebnog broja radnika, a ni radnici ne mogu pokriti
golu egzistenciju, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica
Gatarić.